Iako je poslodavcima sve teže pronaći radnika određenog zanimanja, njih 38 posto još nema nikakav budžet za edukaciju ili usavršavanje zaposlenika, dok njih 25 posto za edukaciju zaposlenika ima na raspolaganju godišnji budžet veći od 5.000 eura, pokazali su rezultati istraživanja koje je proveo Odjel za obrazovanje Hrvatske gospodarske komore (HGK)
Rezultati tog istraživanja u srijedu su predstavljeni na drugoj Konferenciji EDUkarijera – Obrazovanjem do zanimanja budućnost, a pokazali su i da 80 posto poslodavaca trenutno ima potrebu za zapošljavanjem dodatne radne snage, a 43 posto poslodavaca ili zapošljava ili planira zaposliti stranu radnu snagu.
U istraživanju je sudjelovalo 800 radno sposobnih građana i 600 poslodavaca. Među deset najtraženijih zanimanja, prema mišljenju poslodavaca, su radnici u proizvodnji, građevini, ugostiteljstvu i turizmu, transportu, skladištenju i logistici itd.
vezane vijesti
Istraživanje je pokazalo i da kod radno sposobnog stanovništva postoji trend promjene posla, koji je najizraženiji kod onih najmlađih, u dobi od 18 do 35 godina, među kojima 19 posto posao mijenja svakih godinu i tri mjeseca. Posao traže i oni koji već imaju posao, bilo na određeno ili neodređeno, kojih je 21 posto. Posao se u najvećoj mjeri mijenja jer poslodavac ne nudi adekvatna primanja proporcionalna dužnostima posla, pokazalo je istraživanje.
Savjetnik predsjednika HGK i prorektor Sveučilišta Sjever Petar Mišević na konferenciji je ukazao na trend koji je prisutan i koji, kako je rekao, neće stati ni u sljedećih 20 godina zbog činjenice da gotovo niti jedna država Europske unije (EU) nema pozitivan prirodni prirast, odnosno ima prirodni prirast ispod dva promila.
Bude li rast BDP-a negdje oko tri posto, za šest godina, odnosno do 2030. Hrvatska će trebati između 400 i 500 tisuća strane radne snage, kazao je Mišević napominjući kako je to trend na koji se moramo pripremiti kako bi mogli održavati gospodarski razvoj i rast. Obrazovne ustanove, kako je kazao, sada imaju priliku da kroz svoj rad ponude programe ne samo učenja jezika već i one programe kojima će se strani radnici brže integrirati i uklopiti te biti produktivniji za poslodavce.
"Moramo svi u sustavu imati odgovore na koji način uklopiti te ljude u naše zajednice posebice u manjim sredinama", kazao je navodeći kako je primjerice danas na području Varaždinske županije 8,5 tisuća stranih radnika. Ne može se, kako je rekao, proces ulaska radne snage događati bez suradnje s obrazovnim institucijama i ustanovama, a one to trebaju iskoristiti kao poslovnu priliku kako bi se pomoglo bržoj integraciji hrvatskog gospodarstva.
Direktor tvrtke Ramiro i zamjenik predsjednika Zajednice za razvoj ljudskih potencijala i cjeloživotno obrazovanje HGK Igor Pureta je istaknuo kako je kvalificirana radna snaga plodno tlo za inovacije, svježe ideje te da se zahvaljujući njima procesi u poduzećima neprestano usavršavaju. Sve veći broj poduzeća shvaća ključnu ulogu obuke u tome da budu bolji, kazao je napominjući kako je takvih poduzeća u zadnjim godinama sve više.
Putovanje prema kulturi kontinuiranog učenja u Hrvatskoj je počelo nedavno, ali se to putovanje sve više ubrzava, a kako sustav školovanja često ne nudi odgovarajuća znanja i vještine, važno je da se svako ponaosob priprema na nužnost cjeloživotnog obrazovanja i tako razvija kako bi što bolje odgovori potrebama i svojoj ulozi u poduzeću u kojem radi, poručio je.
