Podsjetimo, novi namet po stopi od 33 posto odnosi se na tvrtke koje su u 2022. imale prihod veći od 300 milijuna kuna i dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek, neovisno o djelatnosti koju obavljaju.

To znači da kompanije s viškom dobiti moraju platiti redovni porez na dobit po stopi od 18 posto, a na ostvarenu razliku iznad prosječnog profita dodatni porez po stopi od 33 posto.

Prilikom izračuna četverogodišnjeg prosjeka izuzimaju se porezna razdoblja u kojima je ostvaren gubitak, a iz ostvarene dobiti izuzimaju se izvanredni prihodi ostvareni prodajom imovine, otpisom obveza i sl.

Za novi namet najviše će izdvojiti Ina

Porezna pravda donekle je zadovoljena time što će najveći iznos dodatnog poreza platiti energetski div Ina, kompanija iz sektora koji bi prema uredbi EU-a u najvećoj mjeri trebao snositi 'solidarni doprinos'. Unatoč mjerama ograničenja cijena naftnih derivata i plina, Ina je ostvarila rekordnu dobit, dobrim dijelom nastalu zbog rasta cijena energenata.

Ukupni prihodi grupacije lani su premašili 36 milijardi kuna, a dobit prije oporezivanja dosegnula je 3,08 milijardi kuna (408,8 milijuna eura), što je gotovo dvostruko više nego 2021. godine. Porezna obveza za Inu iznosi 1,17 milijardi kuna (155,3 milijuna eura), od čega na dodatni porez na dobit otpada 611 milijuna kuna, odnosno 81 milijun eura.

Končar plaća 5,9 milijuna eura više poreza

Dodatna porezna obveza zahvatila je i Končar Elektroindustriju. Snažan rast dobiti Končara nema veze s divljanjem cijena energenata, već je rezultat razvojnih aktivnosti i ulaganja u opremu, što je dovelo do povećanja narudžbi na inozemnim tržištima.

Konsolidirana dobit Grupe Končar prije oporezivanja porasla je za 61,7 posto, na 384,7 milijuna kuna. Na ostvarenu dobit Končar će platiti 71,1 milijun kuna (9,4 milijuna eura) poreza, što je za 44,6 milijuna kuna (5,9 milijuna eura) više u odnosu na obračunati porez za 2021. godinu. Dodatni porez na dobit obračunala su tri društva Grupe Končar.

Viktor Lenac smanjio udar povećanom amortizacijom

Porezne škare zahvatile su i remontno Brodogradilište Viktor Lenac, koje su mnogi spominjali kao primjer nepravednosti novog nameta. Nakon nekoliko slabijih godina Lenac je zahvaljujući dobroj zaposlenosti cijele 2022. godine doživio procvat poslovanja. Poslovni prihodi porasli su mu za 113,6 posto, na 84,6 milijuna eura, a dobit prije oporezivanja gotovo je utrostručena, dosegnuvši 61,2 milijuna kuna (8,1 milijun eura). Prema poreznom obračunu, kompanija je dužna platiti 1,4 milijuna eura redovnog poreza i još 1,2 milijuna eura dodatnog poreza, što daje stopu oporezivanja od ukupnih 32,7 posto.

Porezni teret bio bi još viši da tvrtka u zadnjem kvartalu nije povisila stope amortizacije i na taj način umanjila poreznu osnovicu. Uprava brodogradilišta odlučila je podići stope amortizacije dugotrajne imovine uz obrazloženje da je u ranijim godinama amortizacija imovine obračunavana po stopama otpisa značajno nižim nego što je predviđeno za procijenjeni vijek trajanja određenih kategorija imovine.

'Analizom imovine i njezine preostale fer nadoknadive vrijednosti, utvrđen je značajan dio imovine, starosti čak i preko deset godina, što je u pojedinim slučajevima i više nego dvostruko u odnosu na uobičajeni vijek upotrebe takve imovine. Pored toga, tehnološki napredak donosi novu, značajnije učinkovitiju imovinu koja bi nosila povećanu produktivnost proizvodnih aktivnosti. Stoga je Viktor Lenac utvrdio potrebu za bržom akumulacijom sredstava za zamjenu stare, fizički istrošene, tehnološki dotrajale i s aspekta produktivnosti i energetske učinkovitosti nedovoljno efikasne imovine', pojašnjavaju u financijskom izvještaju odluku kojom je godišnji iznos amortizacije gotovo utrostručen.

Luci Ploče veći dodatni namet od redovnog

Među obveznicima dodatnog poreza našla i Luka Ploče jer bilježi osjetan rast prometa i višestruko veću dobit zahvaljujući prethodnim investicijama i poboljšanju efikasnosti poslovanja.

Kako je dobit Luke Ploče prije oporezivanja skočila s 34 na 93,5 milijuna kuna, porezni obračun pokazuje veći iznos ekstraporeza od onog redovnog. Prema financijskom izvještaju, Luka Ploče platit će 17,7 milijuna kuna (2,35 milijuna eura) redovnog poreza i 26 milijuna kuna (3,45 milijuna eura) dodatnog poreza na dobit.

Span iskoristio poreznu olakšicu

Među potencijalnim obveznicima dodatnog poreza figurirala je informatička tvrtka Span, no zahvaljujući statusu korisnika poticajnih ulaganja ova tvrtka je izbjegla porezne škare. Premda joj je ostvarena dobit prije oporezivanja od 49 milijuna kuna višestruko veća od četverogodišnjeg prosjeka, Span neće platiti dodatni porez jer ima pravo na umanjenje poreza primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja.

Banke zahvaćene manje od očekivanja

Prema izvješću HNB-a, porezom na izvanrednu dobit obuhvaćen je samo manji broj od ukupno osam većih banaka koje udovoljavaju kriteriju visine prihoda. HNB procjenjuje da će velike banke platiti oko 150 milijuna eura redovnog poreza na dobit te još oko 25 milijuna eura na osnovi poreza na izvanrednu dobit.

Zasad se ne zna koje će banke zahvatiti porezne škare, ali je sigurno da to neće biti Hrvatska poštanska banka. Premda je ova banka ostvarila rekordnu dobit prije oporezivanja u visini od 978,8 milijuna kuna (129,9 milijuna eura), koja višestruko prelazi prosječnu dobit unazad četiri godine, nije obveznik dodatnog poreza.

Naime, kako najveći dio ostvarene dobiti nije proizašao iz redovne djelatnosti, već je rezultat razlike u vrednovanju akvizicije Sberbanka (tzv. negativni goodwill priznat u dobiti), HPB ima pravo na izuzeće od dodatnog oporezivanja.

Turističke kompanije izbjegle porezne škare

Unatoč odličnim poslovnim rezultatima, dodatni porez izbjegle su vodeće turističke kompanije. Zahvaljujući odredbi koja je ugrađena u konačnu verziju zakona, prema kojoj se iz četverogodišnjeg prosjeka izuzimaju godine u kojima je ostvaren gubitak, prosjek dobiti koji ulazi u izračun za poreznu osnovicu znatno je povišen.

Uz mogućnost korištenja drugih poreznih izuzeća, tako je većina hotelijera izbjegla dodatni namet.

Po procjenama Vlade, dodatni porez na dobit obuhvatit će dvjestotinjak kompanija, a proračunski prihod od novog nameta mogao bi dosegnuti 200 milijuna eura.

Inače, obveza dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu dospijeva krajem travnja, do kada treba podnijeti prijavu poreza na dobit.

Predstavnici Vlade u raspravama su isticali da je dodatni porez jednokratan i solidaran te da će se prihodi od njega usmjeriti isključivo za pomoć najugroženijim građanima.