U obraćanju na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji nakon potpisivanja sporazuma ministar Kalmeta kazao je da se radi o vodnom koridoru koji je od interesa za Hrvatsku i Srbiju, a praktički i za cijelu Europu, te da je interes obiju zemalja da se taj dio vodnog puta počne sustavno, temeljito i planski održavati.

'To dosad nije bilo definirano, dosad smo praktički radili onako, svatko ponešto, a generalno se nije radilo ništa. Taj plovni put je sve ugroženiji i zato je dobro da je potpisan ovaj sporazum', istaknuo je Kalmeta.

Sporazum će omogućiti brzo rješavanje kritičnih mjesta na dijelu Dunava radi uspostave sigurne plovidbe, posebno sektora Apatin na srbijanskoj strani i sektora Kopački rit na hrvatskoj strani, što je prioritet obje države. Ujedno će biti uspostavljena suradnja na obilježavanju vodnog puta i izgradnji vodnih građevina u svrhu osiguranja sigurnosti plovidbe.

Do sada su se plovidba, tehničko održavanje zajedničkog dijela plovnog puta i obilježavanje radi sigurnosti plovidbe između dviju država odvijali na temelju Konvencije o režimu plovidbe Dunavom, koju su obje zemlje, ujedno i članice Dunavske komisije, potpisale. Konvencija uglavnom regulira opća pitanja slobode plovidbe, ali ne i pitanja iz područja gospodarske djelatnosti u unutarnjoj plovidbi, koja su sada obuhvaćena potpisanim sporazumom. Njime se među ostalim preciznije reguliraju odnosi u području sigurne plovidbe Dunavom, tehničkog održavanja i obilježavanja vodnih putova kao i pravni i tehničko-ekonomski uvjeti suradnje te u pogledu međusobne zaštite gospodarskih interesa.

Srbijanski ministar Milutin Mrkonjić izrazio je zadovoljstvo današnjim potpisivanjem sporazuma dodavši kako je tome prethodio sastanak izaslanstava dviju zemalja na kojemu je bilo riječi i o suradnji u cestovnom, željezničkom i zračnom prometu.

Govoreći o suradnji u ostalim područjima, Kalmeta je istaknuo da dugovi srbijanske željeznice prema Hrvatskoj s kamatama iznose oko 22 milijuna eura, navevši kako glavnica iznosi između sedam i osam milijuna eura, a da su ostalo kamate, te da postoje modeli da se to riješi ili novcem ili robom ili na neki drugi način. On je podsjetio da je 1995. godine Međunarodna željeznička organizacija okupila željeznice koje su imale obveze jedne prema drugima i koje su tada potpisale sporazum da se takve obveze riješe tako da se kamata otpiše, a da se plati pola ili cijela glavnica, ovisno o dogovoru.

"Radimo na tome, nismo još do kraja definirali sve elemente toga, vjerujem da će, kada ministar (Mrkonjić) dođe u Zagreb, naši timovi na razini željeznica to da tada dogovoriti i dobiti sve potrebne suglasnosti od institucija od kojih ih moraju dobiti za takav dogovor, i da bi to onda mogli okončati", objasnio je Kalmeta.

Vezano uz cestovni promet ministri su najavili još 1.500 hrvatskih univerzalnih dozvola za transport srbijanskim prijevoznicima te također izrazili očekivanje da će problemi u zračnom prometu između dviju zemalja biti riješeni do sljedeće godine.