Hrvatska je lani izvezla vojne opreme i oružja u vrijednosti od 1,5 milijardi kuna, što je povećanje od 25 posto u odnosu na godinu prije, kazao je u petak ministar obrane Ante Kotromanović, gostujući na Okruglom stolu Poslovnog dnevnika pod nazivom 'Dijamanti hrvatskog gospodarstva'
'Vojna industrija može biti itekako važan kotačić u oporavku hrvatske industrije. Mi smo u zadnje tri, četiri godine puno napravili u tom pogledu. Pridonijeli smo da se taj izvoz poveća. Pritom ne treba zaboraviti da je užasno teško napraviti vojni proizvod koji bi bio konkurentan na svjetskom tržištu, no mi imamo nekoliko tvrtki koje izvoze po cijelom svijetu', izjavio je Kotromanović.
Naveo je kako mu je uvijek bio cilj zaštititi hrvatske proizvode i proizvođače, tako da je prije svega presjekao spone koje su svojevremeno ovdje imali jaki uvozni lobiji, forsirajući strane proizvode. Danas, ističe ministar obrane, Hrvatska ima pušku VHS2, kao jednu od najboljih u svijetu, a puno se izvoze i ostale vrste naoružanja, poput, recimo, 30 milimetarskog snajpera.
Ujedno, kako je naveo, u posljednje tri godine riješilo se - što uništivši po cijeni od 10 milijuna kuna godišnje, što prodavši – i pitanje 20 tisuća tona starog streljiva.
Inače, početkom 2015. godine Ministarstvo obrane RH (MORH) potpisalo je ugovore sa 22 domaća proizvođača vojne opreme i oružja.
S druge strane, Kotromanović je napomenuo da se u Hrvatskoj iznimno teško razbijaju stečene navike te da smo po tom pitanju spori i neučinkoviti, dok je svaki preokret na nešto novo iznimno bolan.
Spomenuo je pritom 200 praznih stanova u vlasništvu MORH-a za koje do nedavno nije niti znao. Samo popis nekretnina MORH-a radio je dva puta, iako bi se time trebale baviti četiri agencije.
Davor Sabolić iz Čateksa, tvrtke koja već 20 godina surađuje s MORH-om, naveo je još jednu nelogičnost. Naime, prema njegovim riječima javni sektor godišnje troši 500 milijuna kuna za materijal za odjeću, a 90 posto od toga se uvozi.
Kontinuirano ulaganje u razvoj i kvalitetu glavne su poluge da se netko održi na vrhu, tvrdi Subeije Kalo iz tvrtke Dok-Ing, koja se se osim električnim vozilima bavi i strojevima za razminiranje te strojevima za rudarstvo. I jedne i druge izvozi po cijelom svijetu.
Za Milku Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca najuspješnije hrvatske tvrtke iznadprosječno mnogo ulažu u istraživanje i razvoj, ali uz to imaju i viziju vodstva, kvalitetne ljude i konkurentnu tehnologiju.
Zaključak Okruglog stola je da mnoge hrvatske tvrtke imaju tradiciju, kvalitetu i perspektivu, a država bi se trebala dodatno pobrinuti da im stvori uvjete kako bi bile još konkurentnije kako na domaćem tako i na stranim tržištima.
