Prošli smo tjedan čuli velike vijesti iz Europske središnje banke koja je odlučila smanjiti kamatne stope iako inflacija nije pala na dva posto. Na pitanje zašto se mislilo da je pravo vrijeme za to, predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde kazala je za HRT da je upravno vijeće odlučilo još prošli tjedan da će smanjiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

'Zbog dostupnih podataka smatrali smo da će inflacija i dalje nastaviti padati prema našem cilju od dva posto. Dat ću vam tri podatka. Najviša inflacija iznosila je 10,6 posto, i to u listopadu 2022. Prošlog rujna iznosila je 5,2 posto. Tada smo odlučili zamrznuti stope. Prema posljednjem očitanju, inflacija u eurozoni iznosi 2,6 posto.Proces smanjivanja inflacije je aktivan. Sva naša predviđanja još od prošlog rujna pokazuju da ćemo dosegnuti cilj u drugoj polovici 2025. godine', naglasila je Lagarde.

Navela je i ključne posljedice takve odluke. 'Ključna posljedica naših odluka bila je malo smanjenje kamatnih stopa koje ljudi plaćaju. Ako vam treba hipotekarni kredit jer planirate kupiti kuću, ako imate tvrtku i želite ulagati pa trebate financiranje, banke će vam ponuditi smanjene kamatne stope, niže nego prije godinu dana. To je jedna od glavnih posljedica naših poteza. Financiranje je dostupnije, a kamatne stope su niže. Inflacija u eurozoni i dalje je veća od rasta BDP-a. Mnogo je zemalja gotovo na rubu recesije', pojasnila je.

Moramo li se bojati stagflacije? 'Ne bih rekla da je to bila stagflacija. Inflacija je padala, ali imali smo i stagnaciju. Pozitivno nas je iznenadio prvi kvartal 2024. Ostvarili smo rast od 0,3 posto, a svi su očekivali 0,1 posto. To nas je navelo da poboljšamo predviđanja rasta u 2024. Znači, umjesto 0,6 posto, ako se dobro sjećam, predvidjeli smo da će rast iznositi 0,9 posto', kazala je.

'Za 2025. predvidjeli smo rast od 1,4 posto, a za 2026. rast od 1,5 posto. Dakle, rekla bih da smo na početku oporavka, a to vidimo i iz indikatora PMI-a (indeksa menadžera nabave), koji pokazuje očekivanja u poslovnoj branši, i kada je riječ o uslužnim djelatnostima, koje i dalje pokazuju natprosječni rast, i kada je riječ o proizvodnji, koja će upravo dosegnuti 50, ključnu točku na kojoj gospodarstvo opet počinje rasti', nastavila je.

Geopolitički rizici i izazovi svjetskog gospodarstva

Svjetsko gospodarstvo povezano je s potencijalnim geopolitičkim rizicima. Lagarde je spomenula tri vrste najvećih izazova, odnosno rizika. Prvi su ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, zatim podjele tržišnih gospodarstava koje predvode SAD i Kina te rizik od klimatskih promjena.

'Prvo, neposredni geopolitički rizici. Tu je strašan rat Rusije protiv Ukrajine. Drugi se odnosi na tragičan sukob na Bliskome istoku. To je prva kategorija geopolitičkih rizika. U drugoj su kategoriji opći trendovi koje trenutačno vidimo. To su geopolitičke podjele između nekih razvijenih zemalja, koje predvode Sjedinjene Države, i nekih tržišnih gospodarstava u razvoju, posebno Kine.

To je preobrazba dosadašnjeg tržišta koja povlači sve posljedice koje idu uz fragmentaciju trgovine. Spomenula bih i treći rizik, koji nije neposredan, ali ako se ostvari, jer mi nismo ništa poduzeli, imat će strašne posljedice. To je rizik od klimatskih promjena', pojasnila je.

Trenutačno vidimo znatne trgovinske napetosti između Sjedinjenih Država i Kine. I Europa je povećala carine za Kinu. Na pitanje smatra li da je to adekvatan pristup, Lagarde je rekla da postoje pravila Svjetske trgovinske organizacije.

'Kada bi sve zemlje poštovale ta pravila i suzdržavale se od promjena, trikova, kršenja, iznimaka i subvencija, svjetsko gospodarstvo bilo bi u boljem stanju. Zabrinuta sam zbog sve većeg kršenja pravila dok jaz među zemljama raste. Ta se pravila krše deset puta više u protekle tri godine', istaknula je.

Lagarde se slaže s mišljenjem analitičara koji tvrde da Europa gubi bitku kada je riječ o kompetitivnosti i da su potrebne radikalne promjene. 'To nije ništa novo. Europu oduvijek muči manjak kompetitivnosti, bar u proteklih nekoliko desetljeća. Ali to se stanje sada pogoršava', rekla je. Što se tiče financijske analize, Lagarde vjeruje da je 'likvidno, ujedinjeno tržište kapitala jedan od odgovora na to'.

'Moramo poboljšati produktivnost. Trebamo više inovacija. Ali trebamo i financiranje potrebno kako bi poduzetnici i velike tvrtke mogli ovdje dobiti sredstva. A to je nešto što možemo postići, to ne ovisi o vanjskim faktorima, nego o nama. Zaista se nadam da će politički zamah rezultirati hitnim akcijskim planom u tome smjeru', kazala je.

O hrvatskom gospodarstvu

Hrvatska ima solidan rast BDP-a, ali i inflaciju koja je viša nego u većini zemalja eurozone. Na rezultate u hrvatskom gospodarstvu, predsjednica Europske središnje banke kaže da 'otkako je Hrvatska postala 20. članica eurozone, ostvaruje bolje i veće rezultate kada je riječ o rastu'.

'Za ovu se godinu predviđa rast između 3,3 posto i 3,5 posto, a prosjek u eurozoni iznosi 0,9 posto. To je znatno bolji rezultat. Ako pogledamo inflaciju, mi predviđamo inflaciju od 2,4 posto. Znači, prosjek u eurozoni trebao bi iznositi 2,4 posto, a za Hrvatsku predviđamo 3,5 posto', pojasnila je.

'Mislim da hrvatske vlasti moraju i dalje raditi na razvoju aktivnosti, ulaganjima, poboljšanju produktivnosti. Moraju uvoditi ljude na tržište rada. Mislim da postoji velika potreba za sposobnom i kvalificiranom radnom snagom u hrvatskom gospodarstvu. Moraju nastaviti s ulaganjima. Javne financije moraju biti zdrave i u skladu s fiskalnom politikom. Ali mislim da ste dobro počeli. Morate nastaviti tim putem, naglasila je.

Hrvatska je i posljednja članica koja se pridružila eurozoni. Neki analitičari i političari tvrde kako je to djelomično razlog za višu inflaciju. Lagarde se ne slaže.

'Svi moramo priznati, kad god se pridruži nova članica, prolazi razdoblje prilagođavanja. Neki pružatelji usluga malo povise cijene, bilo da se radi o frizerima ili kafićima, uvijek to vidimo. Ljudi misle: Idemo malo povisiti cijene. Reći ćemo da je kriv euro. Pokušavamo to mjeriti što preciznije.

U Hrvatskoj to dodatno povećanje koje je rezultat takva ponašanja iznosi vjerojatno 0,4 posto. No mislim da su hrvatske vlasti jako rano poduzele snažne mjere ako bi poručile: Ne, nemojte se tako igrati. Euro i članstvo u eurozoni su štit. Štite nas od kriza. Jačaju cijelo gospodarstvo. Omogućuju i jeftinije financiranje. To je nešto dragocjeno. To su prednosti eurozone i moramo ih štititi', ustvrdila je.

Budućnost eurozone

Hoće li se uskoro pridružiti neka nova članica? 'Mislim da je eurozoni suđeno da uključi gotovo sve europske zemlje. Nekoliko je zemalja odmah na početku odlučilo da se neće pridružiti. U redu. Ali sve ostale su na putu prema pridruženju. Mislim da je konvergenciji najbliža Bugarska. U sljedećih nekoliko mjeseci vidjet ćemo kako će to ispasti. Nadam se da će ispasti dobro', rekla je Lagarde.

U petogodišnjem mandatu Legarde se kao predsjednica Europske središnje banke susrela s brojnim izazovima, a istaknula je mjere koje su poduzete za vrijeme covida.

'Za samo nekoliko dana iznijeli smo prijedlog izvanrednog paketa pomoći. ESB je bio na visini zadatka kad smo osmislili instrument zaštite transmisije (TPI), koji treba zaštititi transmisiju naše monetarne politike u svim zemljama. Mislim da smo stalno poboljšavali naše ekonometrijske modele. Pojačavali smo strategije, pripremali smo se za budućnost. Pomno smo i ozbiljno nadzirali financijske institucije koje su pod našim nadzorom', napomenula je.

'Osobno zadovoljstvo pruža mi činjenica da smo zaista postali tim. Nije lako za stolom imati 26 osoba koje su sve jako pametne, obrazovane, koje unose politiku svojih zemalja. Nije ih lako okupiti u interesu cijele skupine. Mislim da tu ima i mojih zasluga', nastavila je.

Lagarde se zalaže za inkluzivnost i otvorenost prema novim idejama

Bankarstvo i financije smatraju muškim svijetom. S druge strane, Lagarde je jedna od najutjecajnijih žena na svijetu te ističe da se 'stalno moramo truditi da budemo što bolji, inkluzivniji, otvoreniji prema novim idejama' te dodala da za to trebaju raznolika mišljenja i ljudi.

'Moramo predstavljati Europu. Na svim sam razinama krenula u tom smjeru. Nadzor banaka sada uzima u obzir strukturu upravnih odbora. Želimo se pobrinuti da postoji raznolikost. Imamo ciljeve kada je riječ o strukturi našeg sjajnog osoblja. Mislim da sam ESB usmjerila u još dva područja. Prvo, uključila sam pitanje klimatskih promjena u naše makroekonomske analize i u naše procjene rizika. To sam uključila u sve korake našeg donošenja mjera. Drugo, radila sam na digitalnom euru', kazala je.

Radila je u privatnom sektoru, na raznim ministarskim položajima. Bila je u MMF-u, sada je u ESB-u. Najizazovnijima smatra krizne situacije. 'To su trenuci koji testiraju koliko je ono što ste izgradili čvrsto, tim na koji se oslanjate, koliko je on fokusiran na odanost. Moram kucnuti u drvo, to su za sada bili jako dobri trenuci, trenuci kada smo postigli rezultate na korist mojih Europljana', zaključila je Lagarde.