Kako se bliži 2. travnja, datum koji je američki predsjednik Donald Trump simbolično označio kao 'Dan oslobođenja' – kada planira uvesti nove carine na robu iz zemalja s kojima SAD ima trgovinski deficit – geopolitičke tenzije sve više rastu. Najveći fokus je na Kini, ali ni Europska unija više nije pošteđena
Trump je već najavio moguće carine do 60 posto na kinesku robu dok za europske automobile priprema carine od 25 posto. U pozadini je trgovinska strategija koja pod krinkom slogana 'America First' prijeti preoblikovati globalnu ekonomsku ravnotežu.
Kinesko upozorenje: 'Spremni smo na borbu do kraja'
Kina je već odgovorila oštrim tonom. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da se SAD treba 'što prije vratiti dijalogu i suradnji', ali i upozorilo: 'Ako je rat ono što SAD želi – bilo trgovinski, carinski ili bilo kakav drugi – spremni smo se boriti do kraja.'
Na nedavnom sastanku kineskog potpredsjednika vlade He Lifenga i američkog trgovinskog predstavnika Peking je jasno poručio da će odlučno uzvratiti na svaku mjeru koja nanosi štetu kineskim interesima. 'Ako SAD ustraje u nanošenju štete Kini, odgovor će biti brz i odlučan', stoji u izvješću kineskih državnih medija, prenosi CNN.
vezane vijesti
Burze tonu, gospodarstva na oprezu
Strah od novih carinskih udara odmah se prelilo na burze. Japanske i južnokorejske dionice, posebno u sektoru automobilske industrije, pale su pod pritiskom. Analitičari upozoravaju na mogućnost razdvajanja globalnih opskrbnih lanaca, što bi pogodilo ne samo kinesko i američko gospodarstvo, već i cijelu međunarodnu trgovinu.
Dok se Kina sprema za novu rundu sukoba s Amerikom, Europska unija također se našla na Trumpovoj meti. Najavljene carine na europske automobile stavljaju posebno Njemačku, ali i Francusku i Italiju, u nezavidan položaj. No predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde u toj krizi vidi priliku.
'Smatram da je ovo trenutak u kojem možemo zajedno odlučiti uzeti svoju sudbinu u vlastite ruke i mislim da je to marš prema neovisnosti', izjavila je Lagarde u intervjuu za France Inter, dva dana prije nego što bi Trumpove carine na europske automobile trebale stupiti na snagu.
Dodala je da se to ne odnosi samo na obranu i energiju, već i na financije i informacijske tehnologije – ključna područja u kojima bi Europa trebala smanjiti ovisnost o vanjskim silama.
Kineska prilagodba: Više diplomacije, manje refleksne reakcije
Za razliku od prvog trgovinskog rata s Trumpom, kad su kineski odgovori bili uglavnom carinske prirode, ovog puta strategija Pekinga znatno je suptilnija. Osim što je diversificirala trgovinske odnose prema Europi i Aziji, Kina je uvela novi zakon protiv stranih sankcija te ograničila izvoz ključnih sirovina poput galija, germanija i antimona.
Predsjednik Xi Jinping pokušava se nametnuti kao lider otvorene svjetske ekonomije. 'Prekid opskrbnih lanaca šteti svima. Blokiranjem tuđih puteva na kraju ćete zaustaviti i vlastiti', poručio je Xi pred globalnim poslovnim liderima, uključujući čelnike FedExa i Qualcomma.
Inflacija, europski otpor i američka logika pritiska
Lagarde je također upozorila da još nije vrijeme za proglašenje pobjede nad inflacijom. Iako se rast eurozone usporio, najavljeno povećanje javne potrošnje u Njemačkoj moglo bi poboljšati gospodarsku prognozu – ali i potaknuti novi inflacijski pritisak. Uoči sjednice Upravnog vijeća ECB-a 17. travnja, u europskim monetarnim krugovima vlada podijeljenost oko daljnjeg smanjenja kamatnih stopa.
'Gotovo smo na cilju, ali moramo se tamo zadržati', upozorila je Lagarde.
S druge strane Atlantika, Trumpova logika ostaje ista: maksimalnim pritiskom iznuditi najbolje moguće ustupke. Analitičari iz Washingtona upozoravaju da on zapravo ne treba dogovor kako bi mogao tvrditi da je 'preoblikovao' američko-kineske odnose – dovoljno mu je uvesti visoke carine i proglasiti pobjedu.
No isto tako, kineski predsjednik Xi može se domaćoj javnosti predstaviti kao čvrst vođa koji ne popušta pod američkim pritiscima, čak i ako to znači postupan gospodarski razlaz.
