Samo je 40 posto dužnika koji su sklopili predstečajnu nagodbu ostvarilo prihode sukladno planovima koje su naveli, navodi se u opširnoj analizi o predstečajnim nagodbama koju donosi najnoviji broj mjesečnika Banka
U analizi koju potpisuju analitičarke i suradnice Banke Suzana Košćak (voditeljica projekta Kompleksne mreže predstečajnih nagodbi pri Hrvatskoj udruzi banaka) i Maja Bešević (članica Uprave N3 Capital partners) navodi se da je ostatak dužnika u prosjeku ostvario 39 posto manje prihoda od onih navedenih u planu. Multidisciplinarni tim stručnjaka za HUB je analizirao sve nagodbe sklopljene do 24. ožujka 2014., a riječ je tražbinama ukupne vrijednosti od 26 milijardi kuna.
Autorice će ukupne rezultate i zaključke istraživanja 'Kompleksna mreža dugovanja hrvatskih tvrtaka, propagacija učinaka predstečajnih nagodbi na gospodarstvo Republike Hrvatske' iznijeti krajem listopada, a preliminarno su o institutu predstečajnih nagodbi (PN) utvrdile sljedeće:
*većina je dužnika u prerađivačkoj industriji i trgovini na veliko i malo (42 posto svih dužnika)
*tražbine iz skupine javnih institucija i državnih poduzeća te ostalih vjerovnika otpisane su po najvišim stopama
*sukob interesa prisutan je u velikom broju nagodbi u kojima je Ministarstvo financija najveći vjerovnik (i ima prevagu u odlučivanju o tražbinama), a istodobno provodi taj postupak
*upitan je položaj vjerovnika predstečajne nagodbe u stečajnom postupku
*sustav nema dovoljne kapacitete za adekvatnu provedbu predstečajnih nagodbi: to se odražava u podatku o prosječnom vremenu trajanja od 267 dana, što posljedično stvara nesuglasice među vjerovnicima
*dužnici masovno ne predaju kvartalna izvješća o ispunjavanju nagodbe, čime sve svoje vjerovnike dovode u nepovoljan položaj. Postavljamo pitanje: Koja institucija kontrolira redovno ispunjavanje obveza dužnika i kako ih se sankcionira
*planovi restrukturiranja nisu postavljani na zdravim i realnim postavkama. Mali broj dužnika ispunjava plan (samo 40 posto). Većina je planova zasnovana na otpisima, prolongatima i smanjivanju broja zaposlenih. Zaduženost (odnos duga i aktive) nije smanjena, kao što je planirano, a u prosjeku su dužnici podbacili u ostvarivanju ciljanih prihoda, operativne dobiti i neto dobiti
*želimo postaviti i pitanje, i dužnicima i revizorskim kućama koje su planove pisale: mogu li s profesionalnom odgovornošću tvrditi da su navedene poslovne projekcije realne? Dio revizora odmah je, pri donošenju zakona, iskazao veliko nezadovoljstvo (organizirano je i nekoliko javnih rasprava o tom pitanju) jer zalaze u aspekt koji nije dio njihovog redovnog poslovanja
*ovakva provedba zakona rezultirala je kaskadnim efektima u gospodarstvu (jedan dužnik povlači za sobom i svoje vjerovnike)
Autorice upozoravaju kako je odredbe nagodbe i plana financijskog restrukturiranja gotovo nemoguće pratiti kod većine dužnika iz jednostavnog razloga – nisu dostavili kvartalna financijska izvješća.
'Zaista je porazna statistika da je samo 35 posto dužnika iz našeg uzorka 150 najvećih dostavilo kvartalno izvješće. Među dužnicima koji nisu dostavili kvartalno izvješće, a koje Fina potom javno objavljuje, nalaze se i divovi poput Dalekovoda, Nexe Grupe, Dina-Petrokemije, Europapress Holdinga, Konstruktor Inženjeringa. Kod navedenih je dužnika riječ o predstečajnim nagodbama u kojima je vrijednost ukupnih tražbina premašivala (pojedinačno) milijardu kuna. Postavljamo javno pitanje: kako kontrolirati provedbu nagodbe i tko je odgovoran za sankcioniranje dužnika koji ne dostavljaju kvartalna izvješća', poručuju.
Članak u cijelosti možete pročitati ovdje