On-line konferenciju "SmartMed-izazovi i prilike za razvoj SMART turizma u Hrvatskoj" organizirali su Ministarstvo turizma i sporta te savjetnička tvrtka Apsolon iz Zagreba. Okupila je više od sto sudionika, brojnih panelista - turističkih i drugih stručnjaka iz Hrvatske, koji su raspravili potrebu razvoja pametnog turizma.

Naglašeno je da pandemija znatno mijenja turističku potražnju i poslovne modele u turizmu, stavljajući veći naglasak nego prije na zdravstvenu sigurnost destinacija i cijele turističke ponude, a taj naglasak mogao bi se zadržati i kada pandemija prođe.

Projekt SmartMed dio je PANORAMED inicijative, koji se sufinancira iz Interreg MED (Mediteran) programa, i bavi se razvojem uvjeta za pametni i održivi turizam te inovacije u turizmu na Mediteranu, u što je uključeno 13 partnera iz mediteranskih zemalja - Portugala, Španjolske, Francuske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Italije, Slovenije i Hrvatske, čije je Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) i vodeći partner u tom projektu.

Svi zajedno, temeljem specifičnih potreba svake zemlje, nastoje razviti poslovni model za pametni turizam. Očekuje se da će nakon tri godine, odnosno do lipnja 2022. doći i do konkretnih primjena tog modela u svim uključenim zemljama, a vrijednost projekta je, po riječima Ksenije Slivar iz MINTS-a, 3 milijuna eura.

"Projekt je najviše fokusiran na obalni i pomorski turizam, a glavni cilj je jačanje kapaciteta nacionalnih i javnih vlasti te dionika u turizmu za primjenu novih pametnih rješenja u tom sektoru, koji se na cijelom Mediteranu suočava sa sličnim izazovima, poput problema sezonalnosti i nedostatka učinkovite suradnje među dionicima turizma, lošom demografskom slikom i nedostatkom radne snage te prekomjernom potrošnjom prirodnih resursa. To su nam i zajednički problemi i projekt bi trebao pridonijeti i njihovom rješavanju", istaknula je Slivar.

Državni tajnik u MINTS-u Tonči Glavina poručio je da turizam mora nastaviti živjeti i stvarati vrijednost te zapošljavati, čemu će pridonijeti i razvoj pametnog turizma te inovativni projekti. Osvrnuo se i na ovogodišnju sezonu u Hrvatskoj, ocijenivši da je bila teška, ali da je odrađena korektno i puno bolje od drugih.

Smatra da je sezoni u okolnostima pandemije znatno pomoglo i pametno rješenje-web aplikacija "Enter Croatia", koja je mnogima olakšala prelazak granice i dolazak u Hrvatsku, jer su se iz svoje kuće mogli najaviti i doznati sve relevantne informacije.

"Turizma je važan za Hrvatsku i posebice nova rješenja koja će ga, kao i destinacije, učiniti još boljim i kvalitetnijim, a o inovativnim modelima je upravo sada bitno i strateški promišljati kada nas čeka izrada nove turističke strategije", poručio je Glavina.

Hrvatska među najboljima u održivosti, ali lošija u ostalim 'smart' elementima

Predstavljajući prve rezultate analize trenutačnog stanja vještina i konkurentnosti turizma na Mediteranu te primjere najbolje prakse zemalja uključenih u projekt, direktorica iz tvrtke Apsolon Ivana Novoselec naglasila je da je zakonski i regulatorni okvir turizma dobio najnižu ukupnu prosječnu ocjenu iz svih zemalja, a da su najbolji primjeri dobre prakse i rješenja vidljivi u Portugalu i Španjolskoj, odnosno na području Barcelone.

Hrvatska je najbolje rangirana u segmentu održivosti, dok je u ostala tri stupa pametnog turizma - suradnja i participacija, ljudski kapital i poslovno okruženje te tehnologije i IT - među lošije rangiranim. No, sve se to može i popraviti, posebice kroz mehanizme suradnje u EU i na Mediteranu i sada u vrijeme pandemije, poručila je Novoselec.

"U 'postavkama' smart ili pametnog turizma ljudski kapital i demografski deficit na tržištu rada, uz održivost i promicanje kulturne i prirodne baštine te suradnja između država ključni su, pogotovo za upravljanje destinacijama. Nije nevažno ni poslovno okruženje u turizmu, mogućnosti napredovanja poduzetništva te uspostava ICT infrastrukture u u turizmu uz korištenje tehnologija big data i poticanje inovacija", objasnila je Novoselec.

Analiza je pokazala i da je u svim zemljama problem i što osim nacionalnog nemaju strateški okvir za specifična područja razvoja turizma, pa ni za pametni, a 'boljka' svih je i nepostojanje povezanosti između nacionalnih, regionalnih i lokalnih strategija, pa niti po sektorima.

Kao primjer dobre prakse za održivost u Hrvatskoj navela je otoke Lošinj i Cres, no predsjednik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić smatra da je Cres dobar u tome, ali ne i Lošinj, za kojeg je kazao da se u tome 'šverca' i da je i u razvoju turizma i cijele destinacije ipak 'podlegao' kapitalu.

"Otok Krk prvi je u Europi i prije svih odlučio biti održiv i krenuo s takvim programima razvoja, a važno je reći i da je održivost često suprotna razvoju i kapitalu te svatko tko ignorira okoliš destinacije i podređuje ga kapitalu, zastupajući primjerice model resort-luksuz-golf krivo će raditi i zapravo naštetiti budućnosti destinacije. Problem u Hrvatskoj je i što ima previše neprovedivih strategija i slabe vizije gdje se želi biti za deset ili 50 godina, a treba paziti i na rasprodaju zemljišta i nekretnina na obali, koja je sada u vrijeme pandemije možda i najbolje područje u EU, a i naši prostorni planovi su takvi da se u njih ucrtavaju želje investitora i parcijalni interesi", upozorio je Piršić.

Zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić naznačila je da Grad Dubrovnik i u pandemiji i uz veliki pad turizma nastavlja razvijati projekt "Respect the city/Poštuj grad", prvotno pokrenut za uspostavu boljeg stanja u tom gradu s obzirom na prekomjerni turizam.

"U posljednje tri godine sa 'smart' rješenjima promijenili smo smjer razvoja i grada i turizma, i 2020. je trebala biti prva godina primjene novih alata, no zbog covid krize prilagodili smo aktivnosti, ne mijenjajući ciljeve i put ka održivosti. Do toga će u Dubrovniku trebati još vremena, ali ako ustrajemo na kvaliteti ponude i doživljaja te posebice života stanovnika bit ćemo bliži tom cilju", poručila je Tepšić.

Pandemija prilika i za obrazovanje za turizam

Dora Smolčić Jurdana s opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu upozorila je na važnost potrebe dodatnog obrazovanja i jačanja kompetencija kadrova u turizmu, u čemu, kako smatra, i pandemija može dati nove prilike, pogotovozbog smanjene turističke operativne aktivnosti.

"Udjel turizma u BDP-u u Hrvatskoj je među najvišima u Europi i na Mediteranu i jasno je da će se njegov pad osjetiti ukupno u ekonomiji zemlje, a pogotovo na tržištu rada jer mnogi kadrovi neće moći raditi. Sada moramo 'izletjeti' iz uobičajnih okvira i shvatiti što će turisti željeti u 2021., uz ili poslije pandemije, i to je veliki novi izazov za sve u turizmu, u čemu će veliku ulogu imati upravo obrazovanje, vještine i znanja kadrova", smatra Smolčić Jurdana.

Zaključuje i da obrazovanje ne može sada biti isto kao prije 20 ili 40 godina, nego se mora prilagoditi novom vremenu, potražnji, tehnologijama, pa i pandemiji, jer bez toga nigdje turizam neće biti konkurentan niti donijeti nove ideje i projekte, a time ni prilike za posao i prihode.