Podaci Eurostata o kretanju BDP-a u prvome tromjesečju ove godine pokazuju da je recesija snažno pogodila gospodarstva Europske unije. Na razini EU-a BDP je pao za 4,4 posto na godišnjoj te 2,5 posto na kvartalnoj razini, dok je u euro-zoni pad iznosio 4,6 odnosno 2,5 posto. Usporedba sa SAD-om pokazuje nam da dok su u četvrtom tromjesečju prošle godine gospodarstva SAD-a i euro-zone potonula istom magnitudom od oko 1,6 posto na kvartalnoj razini, prvo je tromjesečje ove godine donijelo znatno brže usporavanje euro-zone nego SAD-a, s obzirom da je potonje ostvarilo pad za 1,6 posto u odnosu na zadnji kvartal 2008. godine.

Najveći pad na godišnjoj razini među zemljama članicama EU-a za koje su dostupni podaci ostvarile su baltičke zemlje. Tako je BDP Letonije pao za 18,6 posto, Estonije za 15,6 posto, a Litve za 10,9 posto. Njemačko gospodarstvo zabilježilo je također iznimno visok pad BDP-a od 6,9 posto na godišnjoj te 3,8 posto na kvartalnoj razini. Prema tumačenju njemačkog Destatisa, negativan je utjecaj na BDP došao od neto izvoza, pri čemu je pad izvoza bio znatno viši od pada uvoza, te od investicija koje su bile bitno niže nego u kvartalu ranije. U usporedbi s četvrtim tromjesečjem prošle godine, blago je poboljšanje zabilježeno tek kod osobne i državne potrošnje.

Naše sljedeće po važnosti izvozno tržište, talijansko, zabilježilo je također snažan pad BDP-a od 5,9 posto na godišnjoj razini, a pad bilježe i sve tranzicijske zemlje. Tako je BDP Slovačke pao za 5,4 posto, Bugarske 3,5 posto, Češke 3,4 posto, Mađarske 4,7 posto, a Rumunjske 6,4 posto.

Usporedimo li podatke Eurostata za prvo tromjesečje (koji su još uvijek prva procjena) s najnovijim projekcijama EK-a, vidimo da je kriza pojedine zemlje pogodila znatno jače nego što je Komisija procijenila. Tako je Bugarska umjesto očekivanog rasta BDP-a za 2,5 posto na godišnjoj razini ostvarila pad za 3,5 posto, kao i Slovačka za koju je EK procjenjivala da će zabilježiti rast BDP-a za 3,3 posto, dok je njen BDP pao za čak 5,4 posto.

BDP Češke pao je za dva postotna poena više od procjene EK, Rumunjske za 5,1 posto, Estonije 3,7 posto, Letonije 5,8 posto, a Litve za 5,1 posto. Neugodno je iznenadila i Nizozemska za koju je EK očekivala pad BDP-a za 2,9 posto, a isti je dosegnuo visokih 4,5 posto. Jedino je Mađarska zabilježila niži pad od očekivanja Komisije (4,7 posto naspram procijenjenih 5,7 posto).

Razmatrajući ove podatke, analitičari PBZ-a ističu da je bilo iznimno teško procijeniti i izračunati kolikom će jačinom recesija pogoditi tranzicijske zemlje, odnosno koliko su njihova gospodarstva snažna za borbu s njom. Pokazalo se u stvarnosti da je velika većina potonula šokantno snažno jer se njihove krhke otvorene ekonomije, ovisne o izvozu i stranom kapitalu, nisu uspjele boriti s pogoršanim globalnim uvjetima.

Podaci o kretanju hrvatskog BDP-a u prvome tromjesečju bit će dostupni tek krajem lipnja, no uzevši u obzir dosad dostupne podatke o domaćem gospodarstvu te vidjevši navedene podatke za EU, posebno za tranzicijske zemlje, analitičari PBZ-a ne očekuju odskakanje u pozitivnom smjeru.