Obnovljivi izvori energije doživljavaju eksplozivan rast, a vjetroenergija je u samom vrhu. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), već sada čine oko osam posto svjetske proizvodnje električne energije, a do kraja desetljeća nadmašit će hidroenergiju i postati drugi najveći obnovljivi izvor nakon solarne energije. No dok klasične vjetroturbine dominiraju kopnom i priobalnim područjima, britanski startup pronašao je potpuno inovativan način da iskoristi snagu vjetra na otvorenom moru – pomoću brodova koji proizvode energiju dok plove
Tvrtka Drift, predvođena osnivačem i izvršnim direktorom Benom Medlandom, razvija brodove koji kombiniraju snagu vjetra i napredne tehnologije za prikupljanje energije i proizvodnju vodika.
Kako brodovi proizvode energiju?
Driftovi brodovi koriste hidrokrila – podvodne strukture koje podižu trup iznad vode, smanjujući otpor i povećavajući brzinu. Istovremeno, ispod plovila nalazi se podvodna turbina, koja nalikuje brodskom propeleru, ali radi obrnutim principom – hvata energiju vode dok brod plovi, piše CNN.
Prikupljena energija ne ide izravno u električnu mrežu, već se usmjerava u elektrolizer, a on morsku vodu pretvara u vodik. Taj vodik potom se skladišti na brodu i može se istovariti u lukama diljem svijeta te se koristi kao gorivo za industriju, promet i energetiku.
vezane vijesti
'Ovo je prvi primjer pokretne obnovljive energije na svijetu', objašnjava Medland. 'Ne treba mrežu, kabele, temelje ni sidrenje. To su, ako hoćete, slobodno plutajuće vjetroturbine.'
Bolja alternativa klasičnim vjetroelektranama?
Jedna od glavnih prednosti Driftove tehnologije je to što nije ograničena lokacijom. Klasične vjetroturbine mogu se postaviti samo na mjestima na kojima vjetar puše stalno i dovoljno jako, a Driftovi brodovi mogu 'loviti' optimalne vremenske uvjete.
Ključnu ulogu u tome ima napredni algoritam te prati vremenske uvjete i računa idealne rute za maksimalnu proizvodnju energije. 'Naš algoritam Goldilocks analizira šest milijuna virtualnih milja u samo 0,02 sekunde kako bi pronašao najbolji pravac za plovidbu. Drugim riječima, brodovi su poput ribarskih, ali umjesto ribe love energiju’, objašnjava Medland.
Prvi prototipovi, dugi nešto više od pet metara, proizveli su samo nekoliko kilovata energije, no tvrtka već radi na većem modelu snage 1,5 megavata, dugom 58 metara, a moći će proizvesti 150 tona vodika godišnje. Time bi brodovi mogli konkurirati vjetroturbinama na kopnu, ali i eliminirati potrebu za podvodnim kabelima i skupom infrastrukturom.
Veliki izazovi i visoki troškovi
Iako ideja zvuči revolucionarno, pred Driftom su brojni izazovi. Najveći je cijena izrade – prvi komercijalni brod koštat će oko 20 milijuna funti (24 milijuna dolara). No Medland tvrdi da će se troškovi smanjiti kada se projekt proširi, pa bi cijena budućih brodova mogla pasti na nekoliko milijuna funti po jedinici. Tvrtka već pregovara o prvim narudžbama za više od 40 plovila.
Osim toga, brodovi će isprva imati posadu od šest članova, ali cilj je da u budućnosti budu potpuno autonomni. Plovit će međunarodnim vodama, prvenstveno u Sjevernom Atlantiku i Karibima, a jednom tjedno morat će istovariti vodik u lukama.
Drugi ključni izazov je pitanje konkurencije s postojećim rješenjima. Moderna vjetrofarma sastoji se od stotina turbina snage od 8 do 15 MW, što znači da će Driftovi brodovi morati dokazati svoju isplativost u odnosu na klasične izvore energije.
'Tehnologija ima velik potencijal, ali morat će se natjecati s već dokazanom i sve učinkovitijom industrijom vjetroelektrana', upozorava profesor Simon Hogg sa Sveučilišta Durham. Također, uspjeh ovisi o globalnoj potražnji za vodikom, a ona još nije dostigla razinu koja bi omogućila masovno širenje ove tehnologije.
Što donosi budućnost?
Unatoč izazovima, Drift vjeruje da će njihovi brodovi revolucionirati energetiku. Ciljani kupci su otočne države, industrijska postrojenja i brodarske kompanije koje traže čišće alternativne izvore energije. Medland tvrdi da će njihova tehnologija već do 2030. godine moći proizvoditi vodik jeftinije nego što je trenutno moguće u Velikoj Britaniji.
Osim vodika, Drift planira koristiti ove brodove za proizvodnju zelenog amonijaka i metanola te kao plutajuće podatkovne centre. Mogli bi tako prikupljati podatke iz udaljenih dijelova oceana, pomažući u razvoju preciznijih vremenskih modela i istraživanju morskog ekosustava.
'Naša plovila izgledaju kao da se nasumično kreću po moru, ali u stvarnosti rade maksimalno učinkovito, kao leptir koji leti kroz vrt', kaže Medland.
I dok je još prerano reći hoće li ova ideja u potpunosti zaživjeti, jedno je sigurno – budućnost obnovljive energije mogla bi ležati na otvorenom moru, gdje se snaga vjetra koristi na način kakav dosad nismo vidjeli.
