Hernadiju se sudilo u odsutnosti jer je bio nedostupan hrvatskom pravosuđu, a naposljetku je za njime raspisana međunarodna tjeralica i izdan europski uhidbeni nalog.

Mađarska ne postupa po nalogu jer smatra da je Hernadijeva sloboda pitanje nacionalne sigurnosti. No, Hernadi ne smije napustiti teritorij Mađarske jer mu prijeti uhićenje, a tako će biti do listopada 2031. kada za njega nastupa zastara izvršenja zatvorske kazne.

Hernadi je u razgovoru za RTL Danas otkrio tko ga je iz hrvatske vlade zvao nakon Plenkovićeve najave da Hrvatska želi kupiti INA-u, objasnio je i zašto je pregledavao fotografije Damira Škugora, osumnjičenog u aferi izvlačenja 150 milijuna eura iz INA-e, te što misli o Robertu Ježiću koji ga tereti da je podmitio bivšeg premijera Ivu Sanadera.

Upitan je li 12 godina igdje putovao s obzirom na to da je bio 'zarobljen' te je na snazi bio europski uhidbeni nalog, Hernadi je odgovorio da je putovao, ali uvijek službeno i s odgovarajućim papirima.

'To su sve nužne pravne procedure, no činjenica da se to uopće dogodilo je sama po sebi nedostojna. Da se može dogoditi da ovakvim pravnim postupkom, na temelju takvih dokaza i argumenata, čelnik jedne od najvećih kompanija u srednjoj Europi bude stavljen u takvu situaciju, a da nema nikakvih dokaza i da ga se zatvori u kavez, ako to mogu to tako reći.

Naravno, ja bih danas rekao: Pa Hrvatska je članica Europske unije, no, oprostite, ali odluku su ovdje donijeli arbitražni međunarodni sudovi, odluka je jednoglasna, uključujući i suce koje je delegirala Hrvatska. Jednoglasnom odlukom rekli su da tu nema mita. Pa zašto onda ne mogu putovati? zapitao se Hernadi u razgovoru za RTL Danas.

'Ne želimo prodati'

Rekao je da razumije zašto premijer Andrej Plenković želi otkupiti Inu, no Hernadi tvrdi da je 'Ina sada uspješna kompanija u kojoj oni žele biti i dalje je razvijati'. Rekao je da je od 2009. do 2022. godine u Inu uloženo 3,8 milijardi eura.

'To je puno novca. Ne postoji nijedna druga hrvatska tvrtka u kojoj je bilo takvih ulaganja, a radi se o dobrim ulaganjima. O prodaji ne razmišljamo. Ako netko nešto želi, neka kaže da bi je volio kupiti za ovaj ili onaj iznos. Mi i dalje ne želimo prodati Inu, jer Ina je sastavni dio nas, mi smo zajedno dobri. Žele li oni doista da Ina postane tvrtka u državnom vlasništvu? Hoćemo li se vratiti na razdoblje prije 2009. Žele li to stvarno?

Ina je danas uspješna tvrtka. Postigli smo velike uštede time što smo je počeli voditi na tržišnim osnovama. Za 30-40-50 posto pojeftinila je nabava telefona, auta, namještaja i Bog zna čega još. Koliko bi novca tim ljudima bilo dovoljno?' zapitao se Hernardi.

Godine 2003. kupili su, kaže, 25 posto Ine. Na potpuno javnom natječaju, za Inu su se natjecali OMV i MOL, a treći igrač, ruska kompanija, Rosnjeft, povukao se usred postupka. Ostali su OMV i MOL, pod istim uvjetima, s istim ugovorima, koji su već unaprijed potpisani, jedino pitanje bilo je: tko nudi višu cijenu.

'Ina bi bankrotirala da je nismo preuzeli'

Na pitanje zašto ne kaže iznos za koji prodao Inu, odgovorio je: 'Kad bih je htio prodati. Ali zašto bih ja bio taj koji nudi cijenu, kad je ni ne želim prodati?' Ustvrdio je da je Ina bila 'loša tvrtka i da su se svi pokazatelji stalno pogoršavali'.

'Inom su upravljali menadžeri koje je postavila hrvatska država kad smo je preuzeli. Godine 2008. je praktički otišla u stečaj. Da mi nismo preuzeli Inu, ona bi bankrotirala. Bila bi likvidirana i raspadnuta. Bilo je ljudi koji su bili zainteresirani za to da preuzmu njene dijelove. Ina nije radila dobro', rekao je Hernardi.

Izvoz jeftine hrvatske nafte u Mađarsku i uvoz skupih derivata?

Upitan je jesu li u MOL-u Inu kao najveću hrvatsku kompaniju doveli do toga da izvozi u Mađarsku jeftinu naftu, a onda uvozi skupe derivate.

'Imam samo jedan dobar savjet za one koji razmišljaju u tom smjeru. Pogledajte tko postavlja ta pitanja i koliko su oni zaradili na Ini prethodnih desetljeća, kada još nismo mi upravljali Inom. Kako se može reći da mi na tome zarađujemo više? Mislite li da mi tu sirovu naftu kupujemo jeftinije od bilo koga drugog? Da se usuđujemo to činiti dok se protiv mene vodi kazneni postupak, dok hrvatska vlada stalno postavlja pitanje zašto smo mi Mađari ovdje, dok pokreću svakakve postupke, a da mi istodobno jeftinije kupujemo proizvod koji je usporediv? Barel sirove nafte na tržištu je barel sirove nafte.

To je isto, mi to vidimo, svi to vide, nije to komplicirana matematika. Ali reći da izvozimo jeftinu hrvatsku naftu u Mađarsku, a Hrvatska umjesto toga kupuje skupu naftu, nije točno: kupuje naftu po potpuno istoj cijeni. Kupuje ga po potpuno istoj cijeni, ali zbog logističkih problema morali smo je slati u Mađarsku. Ako vi možete riješiti da se sirova nafta prikupljena iz okolice Siska više ne rafinira u Sisku, nego u Rijeci, a i možete je dopremiti tamo – to nije lako – i još k tomu tako da zeleni ne graknu odmah postavljajući pitanje zašto ti vagoni stalno prometuju tamo-amo, onda ću reći da ste uspjeli riješiti nešto što nitko drugi nije uspio', rekao je Hernadi za RTL Danas.

Dodao je i da obnova Rafinerije u Rijeci ne napreduje odgovarajućom brzinom, jer se dogodio covid. Ustvrdio je da su sve veće investicije usporene tijekom pandemije, jer je jednostavno manje ljudi moglo raditi, bilo je zabrana putovanja, nije moglo boraviti toliki broj ljudi u jednom prostoru, navodi Hernardi.

'Nema drugog razloga. To će ići. Znate li da smo u zadnjih 12 godina na riječku rafineriju potrošili više nego na druge dvije velike MOL-ove rafinerije, one u Bratislavi i u Százhalombatti? Samo potiho vam kažem', rekao je Hernadi.

O aferi u Ini

Lani je otkrivena velika afera. Ina je oštećena za 150 milijuna eura. Upitan kako je to moguće i jesu li i mađarski direktori išta o tome znali, Hernadi je odgovorio:

'S jedne strane, ako 12 godina kontinuirano propituju što mi tamo tražimo, zašto treba slati bilo kakve podatke u Budimpeštu, imamo li prava ili nemamo, tko je vlasnik, vratit ćemo je… pa o tome se govori već šest godina. Vratit ćemo, nećemo vratiti. Vratit ćemo, nećemo vratiti.

Mislite li da se menadžment jedne velike tvrtke osjeća stvarno stabilno? To je neizbježna posljedica onoga o čemu govorimo, ali to što se tamo dogodilo je zločin. Osoba je krivotvorila ugovore, antidatirala ugovore, sklopila ugovor za koji nije imala ovlasti, i to vjerojatno s nekim od svojih podređenih, a slala je i lažna izvješća unutar organizacije'.

'Nisam znao ni da Škugor postoji'

Kad je cijela stvar otkrivena, i unutar MOL-a se, naveo je, počelo provjeravati kakvi su to ugovori, te se ustvrdilo da tim ugovorima nema mjesta. 'Ali kako god bilo, to je zločin. A kod nekog zločina reći da su za njega trebali znati svi… Pa mene još jedino čudi što ja još nisam upleten, jer jedino još nedostaje da je i Zsolt Hernadi nešto znao o tom Damiru Škugoru. Iako nisam znao niti da ta osoba postoji u organizaciji', tvrdi Hernadi.

'Ovaj čovjek je varao. Po svemu sudeći je varao, to tvrdi i USKOK, to tvrdi i državno odvjetništvo, to pokazuju dokazi. Što se tiče toga je li još netko bio u tome i tko je bio u tome, ja na to uvijek kažem ovako: da sam ja hrvatski državljanin, ne bih pitao Zsolta Hernadija, nego glavnog državnog odvjetnika ili čelnika USKOK-a: a istražujete li ugovorne partnere, istražujete li s kime je sklopio ugovore?

Iako u Molu radi 900 menadžera, koje sam i sretao u vrijeme dok sam putovao, ili su dolazili ovamo, ne smatram nemogućim da smo se jednom mimoišli u hodniku, ali je sigurno da Škugora ne poznajem. Usput sam pogledao fotografiju da se uvjerim ne znam li ga bar iz viđenja, ali ne, nikad ga nisam upoznao', tvrdi Hernadi.

O Robertu Ježiću koji ga tereti da je podmitio Ivu Sanadera

Osvrnuvši se ponovno na presudu zbog primanja pita te upitan zašto nije pojasnio hrvatskom sudu da je nevin, rekao je da nije dobio nikakav poziv. A jedan od razloga tomu bio je i taj što je identična istraga provedena i u Mađarskoj, izvršeni su pretresi, izuzeta je dokumentacija te je na temelju toga utvrđeno da se nije dogodilo ono čime me se teretilo u Hrvatskoj.

Nakon toga su, međutim, mađarska pravosudna tijela, na upit hrvatskih pravosudnih tijela, kazala da ne vide zajamčeno načelo jednakog tretmana, što je temeljno pravo u EU, a što su u cijelosti potvrdili međunarodni arbitražni sudovi. Međunarodni arbitražni sudovi, ne samo da su se izjasnili da nije bilo podmićivanja, nego su kvalificirali i sam postupak u Hrvatskoj, uključujući i tzv. krunskog svjedoka Roberta Ježića za kojeg su ustvrdili 'da nije pouzdan'.

'Ne samo da ja to tvrdim, to smo uspjeli i dokazati, točnije, nitko nije uspio dokazati suprotno. Vjerujemo li jednoj jedinoj osobi? Njegovo ime je Robert Ježić, koji je u ovom slučaju bio donekle pristran, jer je bio u zatvoru kada se sjetio da se ovdje dogodilo nešto poput podmićivanja, a sud poslije nije zanimalo ni u čijem je vlasništvu tvrtka kojoj je plaćeno tih pet milijuna eura, a što Robert Ježić nikad nije rekao', rekao je Hernadi.

O snimci iz Marcellina

Komentirao je snimku iz zagrebačkog restorana Marcellino na kojoj je navodno Sanader Hernadiju napisao koliki mito želi za upravljačka prava u Ini, a za koju su vještaci ustvrdili da je krivotvorena.

'Niste li uočili da u Marcellinu, kada sjednem na javnom mjestu sa Sanaderom i razgovaramo, Sanader me pita za telefon, jedne, recimo, dugo godina javne osobe, starog političkog kolege, s kojim je provodio dosta vremena, a Sanader je htio putovati u Mađarsku, a i došao je u Mađarsku i želio se sresti s tom osobom. Tražio je njegov broj telefona. Ja sam njegov telefonski broj napisao na svoju posjetnicu, na poleđinu posjetnice, dao sam je Sanaderu, a on potom – koliko ja znam - s tom osobom sreo ovdje u Budimpešti koliko ja znam, ali kako.

To je, kažem, bio čovjek koji mu je nekoć bio kolega političar, i to je to. I ne želim reći ništa više od toga, ali ako vas to zanima, pitajte gospodina Sanadera, ako vam on kaže, reći će vam, ali to je njegov problem, ne moj.', rekao je Hernadi.

Upitan je i u kakvom je odnosu s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

'Poslovno smo bliski. On je tri godine mlađi od mene, a kao što sam već rekao, ja već 30 godina vodim razne velike tvrtke u Mađarskoj, pa kako ne bih poznavao vodeće mađarske političare? A činjenica da smo gotovo istih godina znači da možemo razgovarati o puno stvari na način na koji ljudi iste generacije mogu razgovarati jedni s drugima. Čitali smo iste knjige, gledali iste filmove, živjeli u istom okruženju… Poznajem ga, kako ga ne bih poznavao', rekao je Hernardi.