Banke klijentima naplaćuju više od 400 naknada, a rasle su i kamatne stope pa su banke u devet mjeseci ove godine ostvarile su veliku dobit. Za iduću godinu najavile su novo povećanje naknada. A što će biti s kamatnim stopama, za HRT je prognozirala Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka
U idućoj godini klijente banaka čeka novo povećanje naknada koje su drugi najizdašniji izvor njihovih profita. U prvih devet mjeseci banke su ostvarile dobit od čak 1,1 milijardu eura, 64 posto više nego u isto vrijeme lani. Iako je taj rezultat ponajviše odraz velikog rasta prihoda od kamata - ni prihodi od naknada ne izostaju.
Banke su dužne u ugovoru navesti sve naknade koje naplaćuju korisnicima, no nisu obvezne klijentu reći koji paket usluga može donijeti uštedu. Prikaz naknada je jasan i transparentan, ističu u Hrvatskoj udruzi banaka za HRT.
vezane vijesti
'Svaka banka ima svoju poslovnu politiku i svaka banka određuje naknade prema svojoj poslovnoj politici. Tu nema nikakvog ujednačavanja nego zaista svatko za sebe te naknade određuje prema svojim poslovnim politikama', istaknula je direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko. Regulator na tržištu je Hrvatska narodna banka. Na njezinim stranicama moguće je na jednome mjestu usporediti najčešće naknade. No, korisnici bankarskih usluga smatraju da bi HNB, osim informacija, trebao utjecati na banke da smanje broj bankarskih naknada ili da one budu niže.
Sve je manje onih koji odlaze u banke po novac, a bankarski sustav sve se više digitalizira. Stoga klijenti očekuju da broj naknada, zbog manjeg opsega posla bankara, bude manji a usluge jeftinije i transparentnije.
Ove godine su rasle kamatne stope no to nije previše utjecalo na potražnju za kreditima. 'U Hrvatskoj imamo stabilan rast kredita. Ako govorimo o stambenim kreditima, govorim o podacima za listopad, to su zadnji podaci koje imam, rast stambenih kredita stabilan je na razini od oko 10 posto, rast nenamjenskih i gotovinskih kredita na uzlaznoj je putanji preko 9% trenutno. Kada govorimo o sektoru poduzeća, imamo krivulju pada, međutim i dalje je rast od preko 6 posto. To je nekakva trenutna dinamika rasta kredita. Moram napomenuti da su kamatne stope u Hrvatskoj na najnižim razinama u EU-u. Dakle, bez obzira na ovaj jaki rast kamatnih stopa sa strane Europske središnje banke, prelijevanje je u Hrvatskoj bilo puno blaže i puno sporije'. naglasila je direktorica HUB-a.
Upitana što možemo očekivati u 2024. Perko je rekla kako se očekuje rast gospodarstva, a tako i samim time i rast kredita koji prati rast gospodarstva. 'Ono što očekujemo je i povećanu osobnu potrošnju i rast izvoza. Recimo u 2023. smo imali pad izvoza, što naravno opet utječe na oporavak naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera. Nadamo se, i znakovi pokazuju, da će naši glavni vanjskotrgovinski partner izaći iz recesije u 2024. Očekuje se rast izvoza, samim time mi očekujemo da će i krediti i dalje biti u fazi rasta' navela je.
