Za jednostavne građevine i radove kao što su, primjerice, vrtne sjenice, terase, ograde, garaže i slično uglavnom nije potrebna građevinska dozvola, ali to ne znači da ih možete izvoditi bez ikakvih pravila.

Veći zahvati u prostoru obično se trebaju uklopiti u glavni projekt, a u pojedinim slučajevima potrebno je voditi računa i o tome da budu usklađeni s prostornim planom.

Građevine koje se mogu graditi, kao i radovi koji se smiju obavljati bez građevinske dozvole propisani su Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Donosimo pregled uvjeta za pojedine građevinske zahvate te primjere kako pristupiti njihovom izvođenju.

Gradnja bez građevinske i glavnog projekta

Za jednostavne i druge građevine, u koje spadaju cisterne za vodu i septičke jame (do 27 m2), vrtne sjenice, nadstrešnice i terase uz zgradu u razini terena (do 20 m2) nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu i glavni projekt te se građenju može pristupiti bez toga.

Pod istim uvjetima mogu se izvoditi radovi vezani uz održavanje postojeće građevine, a uključuju ugradnju sustava grijanja, hlađenja i kabelske mreže, zamjenu vanjskih i unutarnjih prozora i vrata te uređenje okoliša i vrta (popločavanje, gradnja staza, ograde, spremnika za komunalni otpad i sl.).

Gradnja bez građevinske u skladu s glavnim projektom

Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom, možete graditi, primjerice, pomoćnu zgradu do 50 kvadratnih metara, parkiralište na građevinskoj čestici, podzemni i nadzemni spremnik goriva (zapremnine do 10 m3), vanjski bazen (do 100 m2), sunčane kolektore, ogradu višu od 2,2 metra te dječje igralište unutar vrta. Također, možete preurediti unutarnje dijelove zgrade (rekonstrukcija zidova, podova, instalacija, dodavanje novih vanjskih i unutarnjih prozora, postavljanje elektroničke komunikacije i sl.).

Za građevine koje se grade i radove koji se obavljaju bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom, dužni ste prijaviti početak gradnje.

Važno je naglasiti da se kod svih jednostavnih građevina i radova investitor, projektant i izvođač moraju pridržavati svih propisa i pravila struke te se većina zahvata ne smije projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako to nije u skladu s prostornim planom.

Iznimno, protivno prostornom planu možete bez građevinske dozvole i glavnog projekta na čestici postojeće zgrade graditi cisternu za vodu i septičku jamu zapremine do 27 kubnih metara, kao i sustav solarnih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije bez mogućnosti predaje u mrežu.

U praksi postoje različiti slučajevi u kojima nije jednostavno utvrditi kojoj kategoriji gradnje ili radova pripadaju. Navodimo nekoliko primjera u kojima je potrebno sagledati sve detalje zahvata.

Primjerice, prilikom obnove krova želite nadozidati potkrovlje da biste dobili više prostora po visini. U tom slučaju trebate provjeriti kolika je najviša visina nadozida dozvoljena prostornim planom. Maksimalna visina nadozida obično se kreće u rasponu od 90 do 120 centimetara. Primjerice, ako je postojeći nadozid visine 60 centimetara, a maksimalna visina je 120 centimetara, možete - u skladu s glavnim projektom koji izrađuje arhitekt - dodati nadozid maksimalne visine 60 centimetara. Ako želite nadozid viši od 60 centimetara, morate zatražiti građevinsku dozvolu.

Prilikom rekonstrukcije unutrašnjih dijelova zgrade većinu zahvata možete izvesti bez građevinske dozvole, ali u skladu s glavnim projektom. Međutim, ako želite rušiti nosive zidove ili preurediti prostor tako da od jednog stana dobijete dva, bit će vam potrebna građevinska dozvola.

Prilikom gradnje pomoćnih građevina do 50 kvadratnih metara, za koje nije potrebna građevinska dozvola, potrebno je voditi računa o drugim urbanističkim pravilima. Između ostaloga, morate paziti da ne prekršite uvjet maksimalne izgrađenosti čestice jer se površina pomoćne zgrade dodaje postojećoj izgrađenoj kvadraturi. Također, prilikom definiranja lokacije objekta morate paziti da zgrada bude dovoljno udaljena od susjedne međe.

Kada je riječ o nadogradnji kojom se mijenja koeficijent izgrađenosti postojeće građevine, u pravilu će vam trebati građevinska dozvola. Primjerice, ako zatvarate terasu ili gradite otvoreno stubište, morate tražiti građevinsku dozvolu.

Ako živite u stanu i namjeravate mijenjati nešto na zajedničkim dijelovima zgrade (primjerice, novi prozor na vanjskom zidu), za to trebate dobiti suglasnost natpolovične većine suvlasnika. Ako je za zahvat potrebna i građevinska dozvola, tada trebate dobiti potpise svih suvlasnika.

Često se javlja dilema treba li tražiti građevinsku dozvolu za mobilne kućice. S obzirom na to da one ne zahtijevaju gradnju i nemaju stalnu lokaciju, zaključak je da nema potrebe za građevinskom dozvolom. Za mobilne kućice veće od 15 kvadratnih metara potrebna je lokacijska dozvola, a nije potrebna za one manje kvadrature. Pritom treba naglasiti da mobilnu kućicu možete postaviti isključivo na za to namijenjeno područje turističke namjene (kamp, turističko naselje) ili na svom zemljištu.

Međutim, ako se mobilna kućica stalno drži na jednom mjestu, prestaje biti 'mobilna' i može se smatrati građevinom. Samim time potrebno je tražiti građevinsku dozvolu. Prema Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, takve 'stalno parkirane' mobilne kućice postaju građevine sastavljene od predgotovljenih dijelova i za njih je potrebno tražiti rješenje o tipskom projektu kojim se daje tehničko rješenje građevine.

U svakom slučaju, prije planiranja gradnje preporučljivo je posavjetovati se sa stručnjacima kako biste bili sigurni u koju kategoriju spada vaš zahvat te doznali koja pravila trebate poštovati.