Briselskim birokratima i zelenim aktivistima zajednička je jedna stvar - u potrazi za jeftinom, a čistom energijom, i to usred velike energetske krize, ne gledaju blagonaklono na infrastrukturu koja u velikoj mjeri crpi električnu mrežu.

Podatkovni centri koji opslužuju mobilne aplikacije milijuna Europljana gladni su energije i vode. Predviđa se da će do 2030. oni pokrivati ​​3,2 posto potražnje za električnom energijom u EU, što je skok od 18,5 posto u odnosu na 2018. godinu.

Europska komisija trebala bi ove jeseni objaviti plan u kojem će se pozabaviti utjecajem podatkovnih centara na okoliš. Prema nacrtu do kojeg je došao Politico, i takvi centri bi do 2025. mogli dobiti oznaku s detaljima o potrošnji energije i vode - baš kao hladnjaci ili perilice rublja.

Obuzdavanje industrije koja je gladna energije i vode nužno je kako bi se postigla ravnoteža. U suprotnom, podatkovni centri mogli bi postati mjesta konfrontacije zelene agende i digitalne tranzicije.

Takav primjer je slučaj nizozemskog gradića Zeewoldea u blizini Amsterdama. Vlasnik Facebooka Meta Platforms odustao je od planova za izgradnju podatkovnog centra koji je trebao trošiti energije koliko i grad od 460.000 ljudi. Zeewolde trenutno ima 22.000 stanovnika.

Protiv projekta su se pobunili lokalni aktivisti jer iako je Meta odredila da energija može doći samo iz obnovljivih izvora, sam centar trošio bi čak 10 posto trenutne proizvodnje energije vjetra u Nizozemskoj.

Ovoljetne velike vrućine ukazale su na još jedan problem kad je riječ o podatkovnim centrima. Zbog visokih temperatura koje su pogodile Ujedinjeno Kraljevstvo u srpnju dvije rashladne jedinice u podatkovnom centru Oracle doživjele su prekide rada, zbog čega je dio infrastrukture u oblaku morao otići u zaštitno isključivanje.

Uslijed toga dvije vodeće londonske bolnice imale su problema sa svojim informatičkim sustavima, što je dovelo do otkazivanja operacija i odgađanja termina.

U pokušaju da snize temperaturu, podatkovni centri u Ujedinjenom Kraljevstvu poslali su zaposlenike na krovove kako bi cijevima prskali rashladne jedinice - dok su se ljudi diljem kontinenta suočavali s mjerama štednje vode.

'Dostupnost energije i njene cijene uvijek su igrale ulogu u složenom izračunu odabira mjesta za novi centar. U zadnjih godinu ili dvije dostupnost vode također je počela igrati veću ulogu u odlukama o lokacijama', rekao je Landon Marston, docent na Politehničkom institutu Virginije.

Dva resursa, električna energija i voda, povezana su, osobito kada je u pitanju hlađenje.

Većina energije u podatkovnim centrima koristi se za napajanje poslužitelja, ali ogromni objekti također proizvode toplinu i moraju se hladiti. To zahtijeva ili energiju kada se koristi tradicionalno zračno hlađenje ili vodu kada se poslužitelji hlade isparavanjem vode, što je energetski učinkovitije.

'Često postoji sukob interesa: ako centar koristi više vode, treba mu manje energije, a ako koristi više energije, treba mu manje vode', rekao je Ralph Hintemann, viši istraživač u Institutu Borderstep za inovacije i održivost u Berlinu.

Operateri podatkovnih centara tvrde da su oni sve ekološki prihvatljiviji i učinkovitiji. Spajanjem svih pojedinačnih poslužitelja kojima upravljaju tvrtke i vlade na jednu lokaciju, tvrde operateri, štedi se energija.

Nizozemska vlada tako je drastično smanjila broj lokacija centara sa 60 na samo četiri velika, što je prepolovilo potrošnju energije.

Europska komisija priznaje 'značajna poboljšanja energetske učinkovitosti koja je industrija podatkovnih centara napravila u posljednjim desetljećima'. I mnoge velike američke tehnološke tvrtke, koje uglavnom upravljaju takozvanim hiperskalerima, također su obećale da će se oslanjati isključivo na zelenu energiju.

Iako su te akcije možda dobronamjerne, one su također izazvale lokalni otpor. Golemi objekti već zauzimaju desetke hektara zemlje, uglavnom u ruralnim područjima. Izgradnja vjetroelektrana i solarnih parkova u korist podatkovnih centara, a ne lokalnog stanovništva, ne sviđa se uvijek stanovnicima - poput aktivista iz Zeewoldea.

Novi plan Komisije — koji se prvobitno očekivao krajem rujna i dio je šireg plana za digitalizaciju energetske mreže — također će 'istražiti' je li moguće tražiti od operatera da zasebno objave neizravne emisije stakleničkih plinova koje proizlaze iz kupnje usluga podatkovnog centra, a u njemu se 'razmatraju' i energetske oznake za poslužitelje i proizvode za pohranu podataka.

Time bi se Bruxelles suprotstavio kritikama pojedinih vlada i zelenih aktivista da sve ide jako sporo nakon što je IT industrija 2021. sklopila sporazum s Komisijom, kojim su veliki igrači dali neobvezujuća obećanja da će smanjiti visoke ekološke i ugljične otiske podatkovnih centara.

EU želi da 75 posto europskih tvrtki koristi usluge u oblaku do 2030., a istovremeno cilja na 'klimatski neutralne, visokoenergetski učinkovite i održive' podatkovne centre. Je li to moguće? Članica Europskog parlamenta, Nizozemka Kim van Sparrentak iz kluba Zelenih/Europskog slobodnog saveza je skeptična.

'U određenom trenutku digitalizacija će stati na put održivoj tranziciji', upozorava ona.