Smrt Miodraga Kostića, srpskog 'kralja šećera' i uspješnog biznismena koji se u 40 godina rada ostvario u agraru, turizmu, energetici i bankarstvu, pogodila je poslovni svijet u regiji. Njegovo je ime bilo sinonim za velik i uspješan poslovni imperij, a ostavio je poslovanje njegovu upravnom odboru i sinu Aleksandru.

No u susjednoj se Srbiji stvara nova elita ultrabogatih poduzetnika koji imaju razgranat broj tvrtki u raznim kategorijama poslovnih djelatnosti. Kako piše Forbes Srbija, samo njih 11 ima najmanje 140 poduzeća registriranih u zemlji i inozemstvu, a samo u posljednje tri godine ostvarili su više od tri milijarde eura prihoda, što i ne čudi jer je većina njihovih tvrtki osnovana u tom razdoblju te su u poprilično bliskim poslovnim odnosima s državom.

Odlučili smo izdvojiti petoricu najuspješnijih u protekle tri godine prema uobičajenim poslovnim podacima poput prihoda i dobiti, zaduživanja te ukupne imovine. Njihova ukupna imovina u razdoblju od 2021. do 2023. godine kreće se oko milijardu eura, a uprihodili su još milijardu i pol eura. No zbog visokih kratkoročnih i dugoročnih obveza dobit im ne doseže ni 120 milijuna eura.

Davor Macura

Po financijskim rezultatima izdvaja se Davor Macura, vlasnik desetak poduzeća u Srbiji i inozemstvu. Njegova kompanija ABL Solvent nedavno je za 70 milijuna eura kupila imovinu propale Industrije motora i traktora - IMT. To je ujedno njegova tvrtka s najvećim prihodima i dobiti u posljednje tri godine.

Uz ABL Solvent, Macura posjeduje Alta Pay Grupu, unutar kojeg se nalaze mjenjačnice Alta Pay, Alta Gold i Alta Banka. Upravo je Alta Pay Grupa tvrtka koja je lani imala najveći rast poslovne imovine, od čak 66,5 posto, u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima Izvještaja o poslovanju ekonomskih cjelina Srbije.

Alta Pay Grupa je krajem listopada sklopila strateško partnerstvo s Elektroprivredom Srbije za uslugu Uvid u račun, kojom se omogućuje online preuzimanje i plaćanje računa za struju.

Inače, Macurin poslovni saldo u posljednje tri godine pokazuje da posjeduje 615.535.245 eura stalne i 39.197.876 eura obrtne imovine. No treba reći da se on i dosta zadužuje. Dugoročne obveze njegovih tvrtki u zadnje tri godine iznosile su 446.389.849 eura, a kratkoročne su bile 48.194.459 eura. Usprkos tome, njegove su tvrtke ostvarile 127.670.859 eura ukupnih prihoda, a neto dobit u prethodne tri godine iznosila im je 55.235.376 eura.

Nenad Kovač

Nenad Kovač poznatiji je u Srbiji pod nadimkom Neša Roaming jer je prije 24 godine osnovao tvrtku koja se bavila prodajom mobitela, a oni su u to vrijeme tek počeli biti široko prihvaćen tehnološki dodatak.

Trenutno ima 43 poduzeća, od kojih je 19 u inozemstvu, prije svega u Sloveniji, Crnoj Gori, BiH, Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Bugarskoj, Cipru, SAD-u, Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Norveškoj i Velikoj Britaniji. Treba reći da je u posljednje tri godine prodao udjele u još devet tvrtki. Unatoč tome, riječ je o jednoj od najvećih ekonomskih cjelina u susjednoj nam zemlji.

On je jedini na ovom popisu koji je zabilježio minus od gotovo devet i pol milijuna eura jer su mu u protekle tri godine sve tvrtke poslovale s dobiti, osim najveće - Tehnomanije.

Osim nje, u njegovu se portfelju po prihodima i imovini ističu Enetel Solutions, Roaming Networks i Roaming Electronics. Ukupan Kovačev saldo u protekle tri godine iznosi 80.266.131 euro stalne i 134.877.018 eura obrtne imovine. Također je jedan od onih koji se puno zadužuju. Njegove dugoročne obveze iznosile su 43.515.200 eura, a kratkoročne čak 145.995.688 eura. Unatoč padu neto dobiti, njegovi prihodi dosežu gotovo milijardu eura.

Zvonko Veselinović

Zvonko Veselinović vlasnik je građevinske kompanije Inkop, a ona je donedavno pripadala njegovu bratu Žarku, ali i Milanu Radoičiću, biznismenu koji je priznao organizaciju terorističkog napada u Banjskoj.

Inkop u posljednjih nekoliko godina bilježi višestruk rast prihoda i dobiti ponajprije zbog lukrativnih poslova s državom. Naime tvrtka je bila podizvođač kineskim kompanijama CCCC i Shandong na izgradnji nekoliko dionica autocesta.

Veselinović, koji se kreće u poduzetničkom, ali i kriminalnom miljeu na sjeveru Kosova, u protekle tri godine putem svojih tvrtki skupio je 66.240.670 eura stalne i 46.039.702 eura obrtne imovine. Zaduženja mu nisu toliko velika jer su mu dugoročne obveze iznosile 9.284.512 eura, a kratkoročne 33.916.139 eura. Ukupni prihodi bili su mu 280.321.069 eura, a neto dobit mu je najveća od svih izdvojenih poduzetnika - 65.133.035 eura.

Dejan Burčul

Na poslovima s državom obogatio se i predsjednik Taekwondo saveza Srbije Dejan Burčul. On je svoju obiteljsku tvrtku, Termomont, nakon više od 30 godina poslovanja u jeku epidemije koronavirusa pretvorio u jednog od glavnih izvođača javnih projekata.

Upravo je Termomont izravnom pogodbom dobio poslove izgradnje covid-bolnica u Batajnici, Novom Sadu i Kruševcu. Osim toga, izgradili su tvornicu cjepiva, radili na 16 objekata Ministarstva unutarnjih poslova, 25 objekata Ministarstva obrane, na Institutu za transfuziju krvi i Beogradskoj toplani, između ostalog.

Inače, prema istraživanju Topličkog centra za demokraciju, Burčulova je tvrtka tijekom 2020. godine dobila pet iznimno velikih javnih nabava u Srbiji, ukupne vrijednosti nešto više od 70 milijuna eura.

Njegov saldo u posljednje tri godine pokazuje da ima najmanju vrijednost stalne imovine od 3.417.426 eura, a obrtna imovina iznosi mu 22.001.234 eura. Ipak, treba reći da se Burčul ne zadužuje previše. Dugoročne obveze mu u potekle tri godine iznose 729.484 eura, a kratkoročne nešto više - 17.466.340 eura. Ukupni prihodi njegove tvrtke iznosili su 177.664.194 eura, a neto dobit 5.277.853 eura.

Nikola Petrović

Zadnji na popisu sve uspješnijih srpskih poslovnjaka je Nikola Petrović. On je kum Aleksandra Vučića i bivši direktor Elektromreže Srbije. Ostao je u energetici jer se njegova tvrtka EL&MI, ali i one u kojima je suvlasnik, kao što su Crni vrh power, Starenergy Kragujevac, Brebex i Jasikovo, bave proizvodnjom električne energije.

Uz taj dio portfelja, Petrović je jedini vlasnik aviokompanije Star Fly Wings te većinski suvlasnik u tvrtkama Green Balancing Group, Mini Hydro Investment i Eco Energy Group. Zanimljivo, većina njegovih tvrtki su male te imaju do pet zaposlenih.

Ipak, te male tvrtke su mu u posljednje tri godine donijele 27.961.520 eura stalne i 14.407.332 eura obrtne imovine. Dugoročne obveze iznosile su 14.530.241 euro, a kratkoročne 15.112.927 eura, po čemu je najdiscipliniraniji poduzetnik. Ukupni prihodi njegovih tvrtki iznosili su pak 28.179.925 eura, a dobit 3.027.361 euro.

Treba reći da Petrović za sebe, unatoč kumstvu s Vučićem, kaže da 'nije političar i funkcionar vladajuće stranke'. Ipak, 2015. godine našao se usred afere vrlo sličnoj onoj s vjetroelektranama kod nas. U javnosti se pojavila snimka u kojoj suvlasnica tvrtke Continental Wind optužuje Petrovića da je tražio dva milijuna eura mita za priključenje na električnu mrežu. Direktorica te tvrtke tada je bila današnja predsjednica Skupštine Srbije i donedavna premijerka Ana Brnabić.