U trenutku velikih prosvjeda i blokada koji potresaju zemlju, Srbija se odlučila na značajno povećanje državnog zaduženja, više nego utrostručivši izdavanje obveznica u odnosu na prvotne planove. Iako su početne emisije predviđale prodaju vrijednosnih papira u iznosu od 50 milijardi dinara (427 milijuna eura), vlasti su proširile obim na čak 180 milijardi dinara (1,5 milijardi eura)
Prvo izdanje državnih obveznica u siječnju privuklo je značajan interes ulagača, što je rezultiralo zaduženjem od 111,3 milijarde dinara (947 milijuna eura). Ohrabrena velikom potražnjom, država je u ožujku dodala još 25,15 milijardi (215 milijuna eura), iako nije dosegnula maksimalni iznos koji je predvidjela. Unatoč optimizmu vlasti, financijski analitičari upozoravaju da bi povećana zaduženost mogla ukazivati na ozbiljnije ekonomske probleme ili očekivanja buduće krize, piše Nova Ekonomija.
Zaduženje u dinarima i ekonomska neizvjesnost
Zanimljivo je da se Srbija odlučila na zaduženje u dinarima, unatoč činjenici da su kamatne stope na europska zaduženja znatno niže. Prema financijskim stručnjacima, moguće objašnjenje je želja države da povuče višak dinara iz opticaja i time smanji inflacijske pritiske. No, pitanje je koliko je takav potez dugoročno održiv.
vezane vijesti
„Ako država povlači dinare iz opticaja, smanjuje se likvidnost tržišta i potencijalno se može usporiti inflacija. No, istodobno se povećava trošak zaduživanja, što dugoročno može biti kontraproduktivno“, ističe financijski analitičar Vladimir Vasić.
Inflacija u Srbiji i dalje je tvrdokorna, a Narodna banka Srbije od rujna prošle godine nije smanjila kamatne stope, navodeći rast cijena i geopolitičke napetosti kao ključne razloge. U veljači je inflacija dosegnula 4,5 posto, što je gornja granica ciljanog raspona centralne banke, a prema predviđanjima analitičara, u kratkom roku ne očekuje se značajniji pad.
Investitori oprezni nakon početnog optimizma
Prva aukcija u siječnju donijela je ohrabrujuće signale jer su strani investitori povećali svoja ulaganja u srpske obveznice, a njihov udio porastao je s 15,8 posto u prosincu na 18,3 posto u siječnju. No, entuzijazam je splasnuo već u ožujku, kada je država uspjela prodati samo polovicu planiranog iznosa.
'Globalna i lokalna politička nesigurnost dovela je do rasta prinosa na obveznice, što pokazuje da investitori nisu voljni preuzeti dodatni rizik. Ako se politička situacija ne stabilizira, interes za buduće emisije mogao bi dodatno oslabit'“, poručuju iz Erste grupe.
Analitičari ističu kako je zaduživanje u trenucima nestabilnosti dvosjekli mač. S jedne strane, država želi osigurati financijska sredstva prije nego što se potencijalna kriza produbi. S druge strane, povećanje zaduženja u nesigurnom političkom okruženju može dodatno obeshrabriti ulagače.
Javni dug pod kontrolom, ali dugoročni rizici ostaju
Prema podacima Uprave za javni dug, trenutno zaduženje Srbije iznosi 44,2 posto BDP-a, što je još uvijek u okvirima fiskalne održivosti. No, visoki rashodi proračuna i povećane kamate mogli bi dugoročno postati izazov.
„Ako država ne uspije osigurati održiv ekonomski rast, povećana zaduženost mogla bi postati ozbiljan problem. Ključno je da se sredstva usmjere u investicije, a ne u kratkoročnu potrošnju“, upozorava Vasić.
Međunarodni monetarni fond, koji trenutno surađuje sa Srbijom u savjetodavnom aranžmanu, očekuje da će javni dug ostati na stabilnoj putanji, ali najavljuje novu procjenu 22. travnja.
Iako vlasti tvrde da je povećano zaduživanje signal povjerenja investitora, tržišni podaci pokazuju suzdržanost ulagača, koji će pomno pratiti daljnji razvoj političke situacije u zemlji.
