Mjerom Stalni sezonac država će poslodavcu do šest mjeseci godišnje sufinancira trošak doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima izvan turističke sezone. U slučaju da radnik ne prihvati posao u narednoj sezoni, dužan je vratiti uplaćene doprinose produženog osiguranja, dok je uvjet za poslodavca da, uz zadržavanje broja stalno zaposlenih radnika, na neodređeno vrijeme zaposli 20 posto stalnih sezonaca godišnje.

Mjera Rad i nakon ljeta omogućava poslodavcima korištenje svih potpora i mjera HZZ-a. Dakle za ostvarivanje potpore, poslodavcu se po novom, prati samo prosječan broj radnika zaposlenih na ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme. Ukoliko želi daljnjih godinu dana zadržati radnika za kojeg na početku sezone u trenutku zapošljavanja nije koristio potporu, a koji mu se unutar sezone pokazao kvalitetnim, može za istog bez prijave i povratka radnika u evidenciju HZZ-a podnijeti zahtjev za korištenje potpore.

Potpore za zapošljavanje dodjeljuju se u obliku subvencija za plaće i iznose 50 posto godišnjeg troška bruto plaće za malog i srednjeg poslodavca, a 30 posto za velikog poslodavca. Poslodavci moraju uredno isplaćivati plaće i doprinose te ostale obveze prema državi.

'Trošak države za doprinose mjesečno bi bio 500 do 600 kuna po zaposlenom, a 19.500 kuna bruto godišnje za 50 postotno, odnosno oko 11.500 kuna bruto za 30-postotno subvencioniranje plaće u mjeri Rad i nakon ljeta', rekao je Mrsić.