Aktualnom gradonačelniku Vojku Obersnelu (SDP), koji upravlja Rijekom od 2000. godine, proračunsko planiranje nikad nije bilo jača strana. Gotovo svake godine ambiciozni proračunski planovi znatno bi odstupali od realizacije, pa je gradska uprava prisiljena na česte rebalanse. Tako su, primjerice, u pretpandemijskoj 2019. provedena tri rebalansa. Prvotno su planirani prihodi i primici u visini od 1.115 milijuna kuna, a na kraju je ostvareno 952,9 milijuna kuna ili tek 85,5 posto godišnjeg plana.

Najčešće bi podbacili prihodi od administrativnih pristojbi (komunalna naknada, boravišne i upravne pristojbe i sl.) te prihodi od prodaje imovine (prodaja imovine, zakupi, koncesije).

U razdoblju od 2014. do 2017. riječki gradski budžet nije značajnije rastao, a nagli skok bilježi od 2018., kada je gospodarstvo živnulo nakon dugotrajne recesije i sporog oporavka. Zahvaljujući osjetnom rastu poreznih prihoda i boljem povlačenju sredstava iz fondova EU-a, prihodi su u 2019. premašili 950 milijuna kuna.

Glavni proračunski korisnici su dječji vrtići, Dom mladih, 24 osnovne škole, Centar za autizam Rijeka, Dječji dom Tić, Psihijatrijska bolnica Lopača, Gradska knjižnica, Muzej grada, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, HNK Ivana pl. Zajca, Gradsko kazalište lutaka, Art kino, Hrvatski kulturni dom na Sušaku, Javna vatrogasna postrojba te Agencija za društveno poticanu stanogradnju. Iz proračuna se financiraju i 34 mjesna odbora te devet vijeća nacionalnih manjina.

Najveća proračunska stavka je financiranje odgoja i obrazovanja (škole i vrtići), na što odlazi gotovo trećina proračuna (320 milijuna kuna). Za financiranje programa državnog standarda u osnovnim školama izdvaja se 165 milijuna kuna, a za programe iznad državnog standarda (produženi i cjelodnevni boravak, program ranog učenja informatike i sl.) dodatnih 32 milijuna kuna.

U posljednje dvije godine osjetno su pojačani su izdaci za kulturne sadržaje usko povezane s projektom ‘Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture’. Uređuju se dva muzejska prostora (Muzej moderne i suvremene umjetnosti u art kvartu Benčić te Muzej Grada u Palači šećerane), a u realizaciji su i projekti uređenja Broda Galeb te uređenje buduće zgrade Gradske knjižnice u Benčiću, kao i Dječje kuće. Za financiranje ovih projekta u većem dijelu osigurana su sredstva iz europskih fondova.

Aktualna gradska vlast iskazala se i u poticanju poduzetništva te informatizaciji. Iz proračuna su izdvojena sredstva za razvoj Poslovne zone Bodulovo i Tehnološko-edukacijskog i poduzetničkog inkubatora, a u planu je uređenje inkubatora za kreativne industrije i društvene inovacije u bivšoj Tvornici papira. Zahvaljujući ulaganjima u informatizaciju, Rijeka je lani proglašena najboljim gradom u Hrvatskoj u kategoriji ‘Smart city’.

Ambiciozne razvojne planove Obersnelove gradske uprave dobrano je poremetila koronakriza. Za 2020. prvobitno su planirani prihodi u visini od 1,32 milijarde, gotovo 40 posto više nego što je realizirano 2019. godine. Nakon izbijanja pandemije uslijedile su korekcije kroz dva rebalansa. U srpnju je zbog naglog pada prihoda proračun srezan za 15 posto (na 1,13 milijardi kuna), a u prosincu je dodatno smanjen za tridesetak milijuna kuna. Najveće uštede postignute su na kapitalnim projektima. Tako su, primjerice, male komunalne akcije gotovo potpuno obustavljene.

Zbog koronakrize se otvorila proračunska 'rupa' od stotinjak milijuna kuna, najvećim dijelom pokrivena zaduživanjem.

I ostvarenje ovogodišnjeg proračuna prilično je neizvjesno s obzirom na to da pandemija ne posustaje, a planiran je rast prihoda od desetak posto u odnosu na prošlogodišnji rebalansirani budžet.

Jedan od glavnih izazova nove gradske administracije bit će gradnja novog autobusnog kolodvora. Investicija vrijedna 50 milijuna eura u pripremi je već desetak godina, ali nikako da počne realizacija.