'Što se posije preko dana, divlje svinje preko noći pojedu', kratko i jasno opisuje ratar Petar Pranjić ogromne štete koje nastaju na baranjskim poljima što okružuju Park prirode Kopački rit.

Šteta se zbraja u tisućama eura, a ratari moraju opet posijati polja, i tako nekoliko puta. Dok divlje svinje nanose jednu vrstu štete, jelenska divljač pravi drugu, primjerice kad suncokret već nikne - pojedu im glave.

'Na sve to su se nakotili zečevi, koji pojedu mladu biljku suncokreta, a sada su i hrčci krenuli u napad na šećernu repu. Ne znamo što se događa, nije toliko toga bilo prijašnjih godina', sumira baranjski ratar Pranjić, a na svojim poljima polako istiskuje merkantilnu krušnu pšenicu i zamjenjuje ju onom durum, koju izvozi u Austriju, a namijenjena je proizvodnji tjestenine, najviše špageta.

'Durum pšenica zahtijeva možda 10 posto više ulaganja, ali joj je otkupna cijena veća za 30 do 40 posto od obične krušne pšenice. Kod nje su jako bitni plasman, otkup i sigurnost u financiranju. Trenutno je oko 10 proizvođača durum pšenice u Baranji, interes raste, planiramo čak napraviti i klaster proizvođača. Povratne informacije s tržišta koje smo otvorili govore da imamo najbolju durum pšenicu u europskom okruženju, čak smo jači od Mađara, a koji su doktori za pšenicu', kaže ovaj baranjski farmer.

Dok su hrvatski ratari prošle godine poželi pšenicu sa 170.000 hektara, jesenas je pod tom žitaricom zasijano čak 30.000 manje površina.

'Proizvođače je lani razočarao slab urod, a potom i niža cijena u odnosu na 2022. godinu', kaže Igor Mikulić, viši stručni suradnik HGK - Županijske komore Osijek.

Prema procjenama, ove će godine, isto kao i lani, najviše površina biti pod kukuruzom, 280.000 hektara. Sve je veći interes i za soju, pa je procjena da će s prošlogodišnjih 72.000 ove godine skočiti na 85.000 hektara. Suncokreta će biti isto kao i lani, oko 60.000 hektara.

'Nakon četiri godine zaustavljen je pad proizvodnih površina pod šećernom repom. Slična je situacija i s uljanom repicom. Jesenas je posijano 16.000 hektara dok je lani proizvodnja bila na rekordno niskoj razini, 15.600 hektara, zbog preskupe zaštite ove uljarice. Za usporedbu, 2020. godine žetva uljane repice obavljena je na gotovo 40.000 hektara', nastavlja Mikulić.

Svojevrsnu renesansu na slavonskim poljima doživljava bob, a koji je više od deset godina bio gotovo beznačajno zastupljen u strukturi sjetve.

'Ove godine na istoku Hrvatske posijano je oko 6300 hektara boba, uglavnom za potrebe nove tvornice Nutris u Novom Senkovcu kod Slatine. Oni ga prerađuju proizvodeći iz njega izolate proteina, škroba i vlakana', zaključuje Mikulić.