Panelisti Vinka Ilak, članica Uprave Fine, Igor Metelko, odvjetnik iz udruge Franak, Igor Vujović, predsjednik društva Potrošač i Igor Škrgatić iz udruge za financijsku inkluziju Padobran, nastojali su dati što konkretnije odgovore na najčešće probleme koje muče ovršene. Kome Hrvati najviše i najčešće duguju?

'Struktura duga je vrlo šarolika. Najveći iznos duga je prema financijskim institucijama, odnosno bankama, kartičnim i leasing kućama te osiguranjima. Na njih otpada oko 35 posto ukupnog duga, odnosno oko 3 milijarde eura. Najviše ovrha ima prema tvrtkama iz područja telekomunikacija i informacija. Njima smo najčešće dužni, ali njihov dug nije tako velik i iznosi oko 1,7 posto', ispričala je članica Uprave Fine Vinka Ilak.

Zašto dolazi do ovrhe? Odgovor na ovo pitanje dao je Igor Vujović koji je istaknuo da ne treba generalizirati. No jedan od češćih uzroka je gubitak posla ili voljene osobe te nemogućnost plaćanja obveza uslijed niskih primanja.

'Ima različitih slučajeva, uključujući i kupovine koje si ljudi ne mogu priuštiti i otplaćivati. Mislim da je najveći problem što ljudi nisu svjesni svoje financijske situacije. Važno je biti iskren prema samom sebi, priznati da imamo dug, odbaciti sram te pristupiti vjerovnicima i pokušati se s njima dogovoriti', ispričao je Vujović.

Igor Škrgatić iz Udruge Padobran naglasio je da je individualni pristup ovršenicima najefikasniji način. Dodao je da reprogram ili restrukturiranje pomažu manjem broju ovršenika te da većina treba besplatan financijski savjet.

Igor Metelko iz Udruge Franak govorio je o zabludama o ovrhama na stambenim kreditima te o mogućim rješenjima. Istaknuo je i da postoji mogućnost odgode ovrhe u slučaju kredita koji u ugovoru sadrže ništetne odredbe o jednostranoj promjenjivoj kamatnoj stopi budući da su to ugovorni odnosi koji za potrošače sadrže nepoštene ugovorne odredbe.

Kako bi se potaknulo ljude da budu što proaktivniji oko informiranja oko svojih dugova, Vinka Ilak ukazala je da su svi podaci besplatni i dostupni preko e-građana, odnosno e-blokada, preko kojih je moguće pratiti sve, od visine dugovanja do redoslijeda naplate.

Toni Milun i sudionici panela složili su listu od 19 savjeta što učiniti ako ste ovršeni i kako spriječiti ovrhu:

1. Ako ste ovršeni ili znate da ćete biti ovršeni, otvorite zaštićeni račun u Fini.
2. Informirajte se - u Fini možete dobiti sve potrebne dokumente neograničeno puta i to besplatno.
3. Javite se udrugama za zaštitu potrošača, postoji besplatna pravna pomoć.
4. Ako imate dug, probajte se dogovoriti s vjerovnicima o otplati duga - smanjiti dug ili otplatiti na rate.
5.  Ako imate imovinu ili djedovinu uz koju ste sentimentalno vezani, razmislite o tome da je prodate, ako će vas to izvući iz ovrha.
6. Ako imate pravo naslijediti imovinu od roditelja koji imaju dugove, a vi to ne želite, trebate napisati da se odričete imovine, jer se time odričete i duga. Ako kažete da samo ustupate svoj dio bratu ili sestri, tada vam dug ostaje, a imovinu ste ustupili.
7. Ako ste blokirani i prodali ste neku imovinu, ili npr. imate neki novac u čarapi, radije stavite novac na svoj račun - automatski će se prenijeti vjerovniku. Nemojte ga vraćati vjerovniku, jer će to biti duži put, osim ako je taj novac koji imate manji od iznosa koji možete podmiriti. Tada se pokušajte dogovoriti s vjerovnikom.
8. Ako ste ovršeni i imate štednju s niskom kamatnom stopom, dobro je razmisliti o prekidu štednje i vidjeti koliko ćete izgubiti. Kamatne stope na štednju su niske, a za dug su 5,5 posto godišnje.
9. Ako ste ovršeni zbog kredita u stranoj valuti, javite se udruzi Franak.
10.  Ako vam slijedi povećanje plaće, pokušajte se dogovoriti s poslodavcem da vam to povećanje ne isplati kroz plaću već kroz neoporezive primitke, jer su oni izuzeti od ovrhe. To su nagrade za radne rezultate, prehranu, božićnica... Privatni poslodavci su skloniji ovom dogovoru, kod državnih je to malo teže.
11. Ako vam poslodavac slučajno uplati više na redovni, umjesto na zaštićeni račun, zatražite od da vam napiše potvrdu da je riječ o pogrešci i odmah idite u banku ili Finu. U 90 posto slučajeva to se automatski rješava.
12. Ako vam je stigla obavijest o dugu i ako ga doista niste platili, platite što prije da vam ne idu kamate.
13. Ako je prošao rok za pokretanje ovrhe, odnosno ako je došla zastara napišite izjavu: “Ja taj i taj pozivam se na zastaru.“ Ako se raspravljate i kažete da ste zaboravili platiti, prekidate zastaru.

Šest savjeta kako izbjeći dug:

1. Plaćajte račune na vrijeme – neka nam budu prioritet.
2. Ako napravite prometni prekršaj, radije priznajte krivnju i platite što prije, jer tada plaćate manje.
3. Ako vidite da ne možete otplaćivati kredit, odmah se pokušajte dogovoriti s bankom oko moratorija ili nekog drugog načina.
4. Ako ne znate pregovarati, a imate više vjerovnika, javite se udruzi Potrošač ili Padobran.
5. Pratite svoje troškove. Ako imate troškove koji vam nisu ni potreba ni zadovoljstvo, radije uštedite za bitnije stvari.
6. Ako ništa od ovoga ne pomaže, razmislite o opciji stečaja potrošača jer vam ona omogućava brisanje duga nakon proteka od 3 godine.