Do kraja ožujka ove godine iznos kredita koje banke nisu uspjele naplatiti od klijenata popeo se na 22 milijarde kuna, a njihov udio u ukupnim plasmanima dosegao je devet posto. Ako se lošim kreditima doda udio reprogramiranih kredita, koji su prema podacima od kraja 2009. iznosili od 4 do 5 posto ukupnih kredita, dobiva se brojka koja je bliža stvarnom stanju, a to je od 13 do 14 posto problematičnih kredita
Od ukupno 22 milijarde kuna problematičnih kredita, na građane otpada sedam milijardi kuna, a na tvrtke 14 milijardi. Stručnjaci smatraju da, bez obzira na njihovo povećanje, loši krediti neće zagušiti banke, ali hoće građane i ekonomiju. Vlada je najavila da će do kraja godine donijeti zakon o osobnom bankrotu da bi regulirala poziciju prezaduženih građana, no to je samo zalječivanje rana.
Neovisni stručnjaci nisu iznenađeni pogoršanjem naplate pa dr. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta kaže da se cijele 2010, a možda i u prvoj polovici 2011. može očekivati rast loših kredita.
'Trenutačna je razina čak malo niža u usporedbi s većinom susjednih zemalja. No kad se lošim kreditima doda udio onih reprogramiranih, dobivamo brojku koja je vjerojatno nešto bliža stvarnom stanju', kaže dr. Vizek. Ta brojka glasi: od 13 do 14 posto problematičnih kredita
Dr. Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta procjenjuje da će udio loših kredita biti vezan uz stabilnost tečaja i oporavak gospodarstva, posebno turizma i izvoznog sektora, ali i napora Vlade u smanjenju nelikvidnosti.
'Vladin je ekonomski program sam po sebi oprezan u ciljevima, a sada se stvorio dojam da se odustalo od njegova provođenja ili, u najmanju ruku, da se oklijeva u provođenju. A bez fiskalne prilagodbe ništa se ne može napraviti', kaže dr. Tica.
Osim što su ustegnule nove kredite, banke su pojačale odjele za naplatu starih te poduzimaju prve mjere naplate već nakon kašnjenja od 25 do 35 dana. Osim blokada računa, zapljena plaća i sličnih poteza, ide se i na reprograme, a u nekim drastičnim slučajevima i na aktiviranje hipoteka.
