„Prvi podaci za prve mjesece daju uporište za takvu pretpostavku, gospodarski rast preko tri posto“, odgovorila je Švaljek HDZ-ovoj Danici Baričević u saborskoj raspravi o HNB-ovim polugodišnjim informacijama o financijskom stanju, stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2022. i prvom polugodištu 2023. godine.

Što se tiče stope inflacije, zadnja HNB-ova projekcija govori o prosječnoj godišnjoj stopi inflacije od 3,5 posto, rekla je zamjenica guvernera.

Davor Ivo Stier (HDZ) od Švaljek traži da objasni oporbene teze da je euro najveći krivac za inflaciju u Hrvatskoj. Kako to da su zemlje srednje Europe, koje nisu uvele euro, imale veću inflaciju od Hrvatske, Mađari i značajno veću, pitao je zastupnik.

Zbog uvođenja eura smanjeni su neki troškovi i poboljšani uvjeti financiranja, što se moglo ugraditi u cijene pa nije bilo takvog poticaja za njihov rast, kao što je bio slučaj sa zemljama koje su članice EU, ne i euro područja, kazala je zamjenica guvernera i opetovala kako su prednosti uvođenja eura daleko veće od troškova uvođenja.

Uvođenje eura nije bilo jedino, ali je sigurno doprinijelo inflaciji, ustrajava Nikola Grmoja (Most) i naglašava da je Hrvatska u top tri europskih zemalja po inflaciji.

U siječnju je bila 4,8 posto, a u Mađarskoj 3,7 posto, uvođenje eura je dodatno dovelo do rasta inflacije u Hrvatskoj, kaže zastupnik Mosta koji drži da je „izrazito nepristojno“ što se guverner Vujčić nije pojavio na saborskoj raspravi.

Boris Lalovac (SDP) naveo je kako je HNB lani isplatila bankama pola milijarde eura za višak depozita koje drže, te upitao koliko će isplatiti ove godine, hoće li to HNB odvesti u minus.

Švaljek potvrđuje da je HNB prošle godine na ime kamata na depozite banaka isplatila oko 500 milijuna eura. U prvom kvartalu ove godine bankama je već isplaćeno nešto manje od 200 milijuna eura, koliko ćemo isplatiti do konca godine ovisi o kretanju ključnih kamatnih stopa, no to nas neće dovesti u krizu, naglasila je.