Analizirajući financijske i porezne aspekte transfera hrvatskih sportaša s posebnim naglaskom na nogomet, istraživači Instituta za javne financije Danijela Kuliš i Josip Franić došli su do zaključka da se transferi igrača, bez obzira na to obavljaju li se u okviru klubova koji su registrirani kao udruge, ne mogu smatrati neprofitnom djelatnošću. Zato pozivaju Poreznu upravu da sve poslove vezane uz transfere oporezuje kao gospodarsku djelatnost
Aktivnosti vezane za transfere igrača, uz ostvarivanje visokih prihoda, ne mogu se – prema svim ekonomskim kriterijima – smatrati neprofitnom djelatnošću, smatraju analitičari Instituta za javne financije.
Prema njihovom mišljenju, svi klubovi koji ostvaruju prihode od transfera igrača moraju biti obuhvaćeni oporezivanjem. Iako transfer igrača kao predmet oporezivanja nije nigdje izričito naveden (ni u hrvatskom Zakonu o PDV-u, ni u europskoj Direktivi o PDV-u), autori ističu da iz sadržaja te transakcije, uz primjenu odredaba i definicija pojma usluge i poduzetnika odnosno poreznog obveznika, nedvojbeno proizlazi da se radi o obavljenoj usluzi koja je predmet oporezivanja.
Podsjećaju da profesionalnim sportskim klubovima Zakon o sportu omogućuje da budu udruge građana, ali ističu da je s obzirom na odredbe Zakona o porezu na dobit, u svakom pojedinačnom slučaju potrebno preispitati je li riječ o obavljanju profitne ili neprofitne djelatnosti, odnosno o obvezi plaćanja poreza na dobit.
Autori se zalažu da Porezna uprava kod svakog sportskog kluba jasno utvrdi radi li se o obavljanju gospodarske djelatnosti i o tome donese rješenje.
Kada je riječ o PDV-u, svi klubovi, neovisno o tome jesu li registrirani kao udruge ili trgovačka društva, ulaze u sustav PDV-a ako im godišnji prihode prelaze 230.000 kuna.
Također, igrači kao fizičke osobe dužni su plaćati porez na prihod i doprinose na sve prihode vezane uz obavljanje sportske djelatnosti, uključujući primitke od transfera.
