To je uz ostalo istaknuto u utorak na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji tjednika Lider i konzultantske kuće PwC Hrvatska "Trendovi u tehnologiji, medijima i telekomunikacijama", koja je okupila više od stotinu sudionika i kojima je partner u PwC Hrvatska Dejan Ljuština poručio da PwC globalno trenutno prati osam raznih tehnologija za koje vjeruje da će imati najveći utjecaj idućih godina.

"U svim tim tehnologijama ove će se godine provlačiti dvije ključne stvari: umjetna inteligencija (artificial intelligence) te Internet stvari ili IoT, u što se u svijetu najviše investira. Po sektorima, najviše će se u to investirati u financijskoj, zdravstvenoj, automobilskoj i telekom industriji", naznačio je Ljuština.

Dodao je da je to, kao i ono što najviše zabrinjava uprave kompanija, kao trend ove godine istaknulo oko 1.300 predsjednika uprava velikih svjetskih kompanija u PwC-ovom globalnom istraživanju.

Svi su se oni složili i da je TMT (tehnologija-mediji-telekomunikacije) iznimno brza industrija, koja je zadnjih 10-ak godina doživjela velike promjene utječući na sve, kao i da će se te promjene nastaviti, moguće i većom brzinom.

"Prije samo osam godina vodeće kompanije u svijetu bile su iz energetskog i naftnog te kemijskog sektora, no danas nekih od njih više i nema, a prva mjesta već par godina zauzimaju tehnološke tvrtke poput Tenceta, Alibabe, Googlea, Applea, Amazona, Microsofta, Facebooka i sličnih koje svake godine bilježe velike poraste vrijednosti, što će se vjerojatno nastaviti i ove godine", kazao je Ljuština.

Brzi razvoj tih tvrtki, kao i tehnologije općenito, donosi i prijetnje smanjenja radnih mjesta, veliku koncentraciju moći u tim jakim kompanijama i prekomjernog korištenje pametnih uređaja i društvenih mreža, kaže on.

U tome svemu je iznimno važno pitanje regulative tih velikih svjetskih kompanija, kao i jačanje medijskih sadržaja na krilima tehnologije, poput jačanja video streaminga.

"Medijska industrija je pomalo zasićena i predviđamo da će ove godine samo dva segmenta znatno rasti - digitalni video i digitalno oglašavanje, dok bi svi ostali medijski segmenti mogli stagnirati ili padati. Pritom će se tradicionalni medijski igrači morati ne više boriti protiv Netflixa i sličnih, nego pokušati s njima surađivati ili naći neki suživot'", poručio je Ljuština.

Telekome po njegovim riječima čeka borba za povjerenje investitora uz fokus na popravljanje svog core biznisa, investicije u mreže, pametniji marketing i razvoj novih digitalnih usluga, poput big data analitike.

Te se usluge već uvode i u Hrvatskoj, pogotovo u praćenju korisničkih iskustava, o čemu su na konferenciji govorili predstavnici Iskona, Vipneta i Erricsona Nikole Tesle te slovenskog Telemacha.

"Hrvatska u telekom industriji prati sve najnovije trendove koji su prisutni u svijetu, a svima nam je u fokusu širokopojasni brzi pristup internetu odnosno tehnologija kojom bi se pomirio trenutni jaz između urbanih i ruralnih sredina. U ruralnima to još nije na razini koja bi se očekivala za 21. stoljeće i s te strane Hrvatska bi trebala jače slijediti ciljeve iz EU-ove Digitalne agende do 2020., da se uz razvoj fiksnih tehnologija omoguće brzine od 100 Mbs, mada se približava brzinama koje su prisutne u EU", poručio je glavni direktor za tehniku Vipneta Tomislav Makar.

S obzirom na trendove, razvoj novih mreža i tehnologija važnim drži i za kvalitetu sadržaja, pogotovo televizijskih, gdje se sve više ulazi u virtualnu stvarnost te za turizam, jer veliki broja turista utječe na kapacitete domaćih mreža u glavnoj sezoni. 

Naznačio je i da se svi pripremaju za 5G mreže velikih brzina i mogućnosti, čija se izgradnja u svijetu, pa i u Hrvatskoj može očekivati 2019. i 2020. godine.