Prema posljednjim podacima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), do kraja rujna na telekom, odnosno tržištu elektroničkih komunikacija zabilježen je rast ukupnog broja mobilnih korisnika za njih oko 40 tisuća u odnosu na kraj rujna prošle godine, ili na njih blizu 4,7 milijuna.

U tome i dalje najveći udjel, od gotovo 47 posto, ima Hrvatski telekom (HT), dok je drugi Vipnet s udjelom od gotovo 35 posto, a treći Tele2 Hrvatska s 18,2 posto, koji je ujedno i jedini zabilježio blagi pad tog udjela u odnosu na kraj rujna 2015.

U fiksnim mrežama korisnika je krajem rujna bilo ukupno blizu 1,3 milijuna ili oko 15 tisuća manje nego krajem istog lanjskog mjeseca, a i u tome HT ima najveći udjel od 57,3 posto, što je nešto manje nego je imao krajem rujna 2015., dok se preostali udjel od nešto povećanih 42,6 posto odnosi na ostale operatore.

Važnim za 2016. iz HAKOM-a ističu što je krajem rujna prvi puta u Hrvatskoj broj širokopojasnih priključaka putem fiksne mreže prešao milijun, s oko 52 tisuće više tih priključaka nego krajem rujna 2015., čime je i gustoća tih priključaka porasla za oko dva postotna boda ili na gotovo 24 posto.

Istodobno, gustoća korisnika tog pristupa putem mobilnih mreža porasla je za oko četiri postotna boda, na gotovo 79 posto, što je i najbolji pokazatelj potencijala razvoja tržišta u idućim godinama kojeg operatori najviše vide u fiksnim (nepokretnim) mrežama.

Brzi širokopojasni pristup internetu svim građanima strateški cilj HT-a

"Omogućavanje brzog širokopojasnog pristupa internetu svim građanima strateški je cilj HT-a te u tom smislu pozdravljamo inicijative iz EU-a koje pridonose širenju dostupnosti i promicanju zanimanja građana za brzim internetom. Dostupnost brzog interneta preduvjet je za daljnji napredak i razvoj društva kao i iskorištavanje svih benefita digitalizacije", ističu iz HT-a i najavljuju nove investicije u 2017.

Napominjući kako su investicije dovele do toga da je Hrvatska u segmentu mobilne mreže među najnaprednijim europskim zemljama, pogotovo s brzinama i stupnjem pokrivenosti 4G mrežom, iz HT-a ocjenjuju da ipak ima još dosta posla, s obzirom na izgrađenost infrastrukture za širokopojasni pristup internetu.

"I u 2017. nastavljamo s velikim ulaganjima u izgradnju novih optičkih mreža i modernizaciju postojećih mreža primjenom optičke infrastrukture. U posljednjih pet godina HT je bio najveći privatni investitor u Hrvatskoj čija ulaganja dostižu 5,7 milijardi kuna, a upravo smo najveći dio toga usmjerili na povećanje brzina pristupa internetu slijedom čega već danas dvije trećine kućanstava može ostvariti brzine pristupa internetu veće od 30 Mbit/s, dok njih 250 tisuća ima pristup s brzinama većim od 100 Mbit/s", poručuje predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković dodajući da će im fokus u 2017. biti i na kreiranju inovativnih ponuda za korisnike.

Iz HT-a ističu i da su zadovoljni poslovanjem, podsjećajući da su u prvih devet mjeseci 2016. ostvarili 752 milijuna kuna neto dobiti ili 2,9 posto više nego u istom razdoblju 2015., uz stagnaciju prihoda koji su iznosili 5,18 milijardi kuna.

Investicije su povećali za 8,3 posto u odnosu na devet mjeseci 2015., na 977 milijuna kuna.

Vipnet se smatra pouzdanim partnerom u izgradnji digitalnog društva

Naglašavajući kako su u središtu globalnih trendova digitalizacije, a time i pouzdan partner u izgradnji digitalnog društva u Hrvatskoj, iz drugog po veličini telekoma u Hrvatskoj Vipneta također ističu zadovoljstvo poslovanjem za prvih devet mjeseci 2016. u kojima su ostvarili rast prihoda od 8,9 posto, na 295,2 milijuna eura, te rast dobiti (EBITDA) od 9,1 posto, na 69,3 milijuna eura.

Investicije su pak povećali u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 43,4 posto, na 49,7 milijuna eura, a pojačano investiranje najavljuju i za 2017.

"Nastavljamo investirati 90 posto od svakog eura kojeg zaradimo nudeći veće brzine pristupa internetu i napredne usluge. S obzirom da su sve digitalne usluge ovisne o telekomunikacijama i da se nerazvijenost tog sektora ne može kompenzirati drugim sredstvima ili mjerama, važno je da se sektor razvija što zahtjeva stabilan, pravedan, stimulativan i predvidljiv regulatorni okvir", poručuje predsjednik Uprave Vipneta Jiri Dvorjančansky.

Smatra i da Hrvatska, iako tome još nije blizu, s pravim pristupom i korištenjem EU fondova ipak ima dovoljno vremena za ispunjavanje ciljeva zadanih Digitalnom agendom 2020.

Tele2 Hrvatska za poticanje konkurencije

Treći po veličini telekom Tele2 Hrvatska u devet mjeseci 2016. ostvario je rast neto prodaje od 5 posto, na 319 milijuna kuna, te smanjenje EBITDA za 4 milijuna kuna u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ili na 40 milijuna kuna, pri čemu naglašavaju da su zadovoljni što su nastavili uvoditi novitete u ponudu.

"U 2015. krenuli smo s investicijama u modernizaciju postojećih usluga i uvođenje novih tehnologija, s čime ne prestajemo nego se pripremamo za idući tehnološki skok i mobilne mreže pete generacije 5G. Planiramo i organski rast u sferi mobilne telekomunikacije uz partnerstvo sa srodnim industrijama, te će dostupnost korisnicima i dovođenje svjetskih trendova biti glavna okosnica razvoja i u 2017.", poručuje predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska Viktor Pavlinić najavljujući da u 2017. planiraju i dodatno zapošljavanje.

I oni izgradnju širokopojasne infrastrukture drže nužnim preduvjetom za daljnji razvoj elektroničkih komunikacija smatrajući da za to treba stvoriti tržišne uvjete koji neće narušavati ili ograničavati tržišno natjecanje, kao i da rješenje koje će osigurati svjetlovodni kapaciteti moraju biti temeljeni na principu nediskriminacije i po troškovno orijentiranim cijenama.

Roaming promjene u 2017.

Operatore mobilnih komunikacija u EU, pa tako i u Hrvatskoj, sredinom 2017. očekuje i najavljeno ukidanje roaminga, odnosno ujednačavanje cijena mobilnih usluga svugdje u EU s onima u domaćem prometu.

Za takvu regulativu tog 'gostovanja u drugim mrežama' telekomi u Hrvatskoj su manje-više spremni, ali i pažljivo prate što se na tom području događa, jer još uvijek nisu usuglašeni svi ključni elementi vezani uz promjene cijena u roamingu unutar EU za korisnike iz članica EU-a.

Za to će biti važna i regulacija na veleprodajnom tržištu, koja također još nije u potpunosti definirana, ali se već zna da ukidanje roaminga baš i ne odgovara turističkim zemljama, pogotovo manjima poput Hrvatske i njenim telekomima i prihodima zbog velike razlike u potrošnji roaming minuta hrvatskih građana u EU i stranaca u Hrvatskoj, u koju ih je samo ove godine turistički došlo više od 16 milijuna.

Stranci u Hrvatskoj godišnje ostvare više od 300 milijuna minuta roaminga, dok njeni građani u inozemstvu ostvare oko četiri puta manje, pa neki stručnjaci upozoravaju i da bi slijedom toga cijene telefoniranja u Hrvatskoj mogle i poskupjeti, o čemu se operatori za sada ne izjašnjavaju.

Novi zakon vezan za postavljanje mreža velikih brzina

Sredinom prosinca 2016. Hrvatski sabor je donio Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, kojim je u pravni poredak RH prenesena Direktiva 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, čime je hrvatsko zakonodavstvo usklađeno s pravnom stečevinom EU u tom području.

Cilj Zakona je smanjenje troškova, olakšavanje i poticanje izgradnje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, kako bi se ubrzalo dostizanje ciljeva iz Digitalne agende za Europu do 2020., dok se njegovom provedbom očekuje uklanjanje postojećih prepreka postavljanju mreža velikih brzina po cijeloj Hrvatske, pri čemu su glavne veliki troškovi građevinskih radova koji čine i do 80 posto ukupnih troškova na postavljanju mreža.

Ti će se troškovi bitno smanjiti primjenom načela gradnje integrirane infrastrukture, pri čemu se koordiniranim građevinskim radovima istodobno gradi i postavlja više vrsta infrastrukture, što uključuje i komunikacijsku svjetlovodnu infrastrukturu, a očekuje se i uklanjanje drugih prepreka, poput neučinkovitog korištenja postojeće fizičke infrastrukture mrežnih operatora, nepostojanje jedinstvene baze podataka o postojećoj fizičkoj infrastrukturi i nekoordiniranost prigodom izvođenja građevinskih radova.