Recimo, da tri pomorca u punoj snazi poginu nakon što ih poklopi višetonska rampa 55 godina starog trajekta. 'Samo da mi ovo pregrmimo, a onda ćemo lako o odgovornosti', prva je, krajnje neobična Soptina reakcija na ovu tragediju i na pitanje osjeća li barem mrvicu osobne odgovornosti.

'Mislim da se mi sada moramo koncentrirati ne samo na podršku i pomoć obiteljima i svim ostalim pomorcima, nego na sezonu, jer to je glavna misija ove firme', druga je, možda još začudnija Soptina izjava koja je izazvala revolt sindikalista u ovoj tvrtki, a i velikog dijela stanovništva.

'Jadrolinija', naime, za svoj primarni cilj ima povezati stotine hrvatskih otoka i za njihovih 132.000 stanovnika osigurati normalan život tijekom cijele godine, a tek potom brinuti se o turizmu i turistima. Negdje pri vrhu prioriteta bi, dakako, trebala biti briga za skoro dvije tisuće zaposlenih u ovoj tvrtki, njihove radne uvjete i sigurnost na radu.

Davida Soptu na to već mjesecima i godinama upozorava nekoliko sindikata, no on ne komunicira s njima - nego samo s jednim koji se izborio za status reprezentativnog, a očito i imidž manje konfliktnog.

Predsjednik Uprave 'Jadrolinije' utjecajni je riječki HDZ-ovac, podrijetlom Hercegovac, koji je na čelo državnog brodara došao premda s pomorskom nije imao nikakav doticaj - izuzev kratke radne epizode sredinom devedesetih u tvrtki 'Croatia Line'. Cinični će reći da je reference stekao drugdje - kada je 2004. godine postao pomoćnik ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, kasnije i Kolinde Grabar Kitarović, odnosno kada je upoznao Andreja Plenkovića s kojim, kako tvrdi Nacional, voli zaigrati košarku.

Završio je studij na Tehničkom fakultetu u Rijeci, a karijeru je kao inženjer strojarstva započeo u spomenutom 'Croatia Lineu'. Nakon dvije godine postaje znanstveni novak na matičnom fakultetu, no ondje se zadržava tek šest mjeseci - od listopada 1996. do kraja 2002. zapošljava se u HEP-u, a potom u riječkoj podružnici Euroherca, u odjelu prodaje.

'Uvođenje mladih ljudi u izvršnu vlast na tragu je razmišljanja i funkcioniranja premijera Ive Sanadera i njegove vlade. Smatram da upravo mi, mladi ljudi, neopterećeni prošlošću i bilo kakvim aferama, možemo pomoći Hrvatskoj', rekao je Sopta dok je radio u Ministarstvu vanjskih poslova, u isto vrijeme kada i Plenković.

No potom napušta državnu službu i idućih pet godina radi tvrtki Croatia - tehnički pregledi u upravljačkom brodu, zatim u Triglav osiguranju, a na koncu i u marketinškoj agenciji Real Grupa. U 'Jadroliniju' dolazi 2017. godine, na natječaju na kojemu se prigodno nije tražilo ni iskustvo u pomorstvu i brodarstvu, ni program rada.

Ondje ga je već godinu dana kasnije snašao golemi skandal oko natječaja za nabavku dvaju novih i dvaju polovnih katamarana: iako je odabir brodova završen, proces je zaustavljen jer su u javnost iscurili kompromitirajući detalji koji su upućivali na pogodovanje točno određenim tvrtkama. Sopta se branio tvrdnjama da se radi 'zlonamjernim konstrukcijama i zamjeni teza'.

'Znam što bih učinio da sam na mjestu Uprave Jadrolinije', poručio je tada još friški ministar mora i prometa Oleg Butković, zapravo neskriveno tražeći ostavke, no na koncu se morao zadovoljiti smjenom tek dvojice članova Uprave, Ante Vranješa i Predraga Govorčina, koji su međusobno ratovali upravo oko spomenutih katamarana, pa i podnosili kaznene prijave zbog pogodovanja i navodnih prijetnji.

David Sopta ostao je neokrznut, a kuloari su to jasno pripisali Plenkovićevoj zaštiti. No s Olegom Butkovićem ostao je na ratnoj nozi.

Ministar ga ovaj put nije pozvao na podnošenje ostavke, ali je kazao da nitko neće biti izuzet od odgovornosti 'ako ona bude utvrđena', što zbog veznika 'ako' također spada u neobičnije izjave u ovom slučaju.

Nije, naime, jasno kako bi desettonska rampa mogla ubiti tri čovjeka, a da nitko nije kriv, ne radi se ipak o uobičajenoj situaciji u uredu.

No 'ako' Sopta u ovom slučaju i nije odgovoran, stručna javnost već dulje od godinu dana upozorava da ga itekako ima materijala za prozivati ga - prije svega kada je riječ o floti 'Jadrolinije' čija je prosječna starost sramotnih tridesetak godina, duplo više od europske konkurencije, a da se suprotno obećanjima svejedno kupuju polovni trajekti stari i po 28 godina. Za koje je, pored svega, Hrvatski registar brodova (HRB) unaprijed upozorio Jadroliniju da se radi o problematičnom potezu jer ti brodovi ne udovoljavaju elementarnim kriterijima za plovidbu u hrvatskom dijelu Jadrana.

Da, David Sopta ostat će upamćen i kao jedini predsjednik Uprave države brodarske kompanije u čijim dvama mandatima nije kupljen ili izgrađen nijedan novi trajekt, premda je on sam još 2018. godine tvrdio da priprema 'intenzivan ciklus obnove i modernizacije flote kako bi tvrtka odgovorila izazovima konkurencije i povećanju prometa - konkretnije, gradnju trajekata i putničkih brodova koji su trenutno u fazi izrade projektne dokumentacije'.

Zaista je respektabilno postignuće umjesto takvih najava na Jadran dovesti stare, nepouzdane i islužene polovnjake, najčešće iz Grčke, a svejedno zadržati direktorsku fotelju.

Za taj posao Sopta, po posljednjoj verziji njegove imovinske kartice, prima mjesečnu plaću od 6864 eura (4111 eura neto), dok mu supruga radi u HEP-u i mjesečno zarađuje 2179 eura (1737 eura neto). Od prijavljene imovine posjeduju tek stan od 91 kvadrat na zagrebačkoj Trešnjevci i Mercedesa GLA 200d proizveden 2017. godine, no tu je i štednja od ukupno 90 tisuća eura, kao i kredit podignut 2007. godine na iznos od 170 tisuća eura, od kojega još imaju otplatiti nešto više od 20 tisuća eura.

Povjerenstvo za sukob interesa svojedobno ga je kaznilo s četiri tisuće kuna jer je kao dužnosnik imao dodatna primanja poput božićnica, nagrada, darova za djecu i slično, ali i naknada za funkciju člana Nadzornog odbora Turističke zajednice Primorsko-goranske županije. Pokušao je osporiti tu odluku na sudu, ali je pravomoćno izgubio.

Fotelju u 'Jadroliniji' još uvijek drži, reklo bi se da je zasad 'pregrmio'.