Za razliku od poreza na dohodak, koji se naplaćuje na godišnju zaradu, i poreza na kapitalnu dobit, koji se nameće na dobit ostvarenu prodajom imovine, porez na bogatstvo smatra se sveobuhvatnijim načinom obračunavanja ukupnog bogatstva pojedinca.

O širem uvođenju poreza na bogatstvo raspravlja se na globalnoj razini zbog rasta nejednakosti i stvaranja klase super bogataša. Svjetski ministri financija koji su se sastali na summitu G20 u Brazilu rekli su da istražuju planove za globalni minimalni porez na 3000 svjetskih milijardera kako bi se osiguralo da 0,1 posto hipermobilnih superbogataša plati pošten udio društvu.

I američki predsjednik Joe Biden najavio nametanje novog 'poreza na milijardere' ako bude ponovno izabran u studenom.

Porezi na bogatstvo nekoć su više bili prisutni u Europi, ali je njihova primjena smanjena na prijelazu u 21. stoljeće zbog pitanja o njihovoj učinkovitosti.

Kao što pokazuje karta, trenutno samo tri europske zemlje ubiru porez na neto bogatstvo — Norveška, Španjolska i Švicarska. Francuska i Italija naplaćuju porez na bogatstvo na odabranu imovinu, ali ne i na ukupno neto bogatstvo.

Norveška ima dugu tradiciju

Norveška naplaćuje neto porez na bogatstvo od jedan posto na vrijednost imovine pojedinaca veću od 1,7 milijuna norveških kruna (150.000 eura), pri čemu 0,7 posto ide općinama, a 0,3 posto središnjoj vladi. Norveški porez na neto bogatstvo datira iz 1892.

Na neto bogatstvo veće od 20 milijuna kruna (1,8 milijuna eura), porezna stopa se penje na 1,1 posto.

Španjolska uvela progresivni porez

Španjolski porez na neto bogatstvo progresivan je porez u rasponu od 0,16 posto do 3,5 posto na zalihe bogatstva iznad 700 000 eura (u nekim regijama prag je niži). Porezne stope se značajno razlikuju po regijama, a neke regije imaju značajne porezne olakšice (Madrid, Andaluzija, Cantabria, i Extremadura nude 100 postotnu olakšicu).

Španjolski rezidenti podliježu porezu u cijelom svijetu, dok nerezidenti plaćaju porez samo na imovinu koja se nalazi u Španjolskoj.

Osim toga, španjolska središnja vlada uvela je 'porez na bogatstvo solidarnosti' 2022. i 2023. u rasponu od 1,7 posto do 3,5 posto za pojedince čija neto imovina premašuje tri milijuna eura.

Prema ovoj novoj poreznoj shemi, središnja država ubire sve dodatne prihode od poreza solidarnosti nakon što se odbije prikupljeni regionalni porez na bogatstvo. Tri regionalne vlade Madrida, Andaluzije i Galicije žalile su se Ustavnom sudu na solidarni porez na bogatstvo.

Kada je sud u prosincu 2023. presudio da je solidarni porez na bogatstvo ustavan, španjolska središnja vlada produžila je primjenu solidarnog poreza dok se regionalni sustav financiranja ne reformira.

U Švicarskoj porez određuju kantoni

Švicarska naplaćuje svoj porez na neto bogatstvo na kantonalnoj razini. Porez obuhvaća i imovinu u inozemstvu osim nekretnina i stalnih poslovnih jedinica u inozemstvu. Porezne stope i olakšice značajno se razlikuju po kantonima. Švicarski porez na neto bogatstvo prvi put je uveden 1840.

Pojedine europske zemlje imaju selektivni porez na bogatstvo tako da oporezuju pojedine klase imovine iznad određene vrijednosti.

Francuska ukinula porez na bogatstvo

Francuska je ukinula svoj porez na neto bogatstvo 2018. i zamijenila ga porezom na nekretnine. Porezu podliježu francuski porezni rezidenti čija je neto imovina u nekretninama u cijelom svijetu procijenjena na 1,3 milijuna eura i više. Porez plaćaju i strani građani koji imaju nekretnine vrjednije od 1,3 milijuna eura u Francuskoj. Ovisno o neto vrijednosti imovine, porezna stopa kreće se do 1,5 posto.

Italija oporezuje nekretnine i financijsku imovinu

Italija oporezuje financijsku imovinu koju porezni obveznici drže u inozemstvu po stopi od 0,2 posto i 0,4 posto ovisno o zemlji. Osim toga, nekretnine koje talijanski porezni rezidenti drže u inozemstvu oporezuju se po stopi od 1,06 posto.

Od 2021. Belgija ima solidarni porez na vrijednosne papire od 0,15 posto na račune vrijednosnih papira prosječne vrijednosti od milijun eura.

U Nizozemskoj porez ovisi o stopi povrata

U Nizozemskoj je vrijednost neto bogatstva, isključujući primarno prebivalište i značajne udjele u tvrtkama, uključena u porez na dohodak. Neto bogatstvo se oporezuje prema procijenjenom povratu. Za 2024., ponderirani prosječni prinos za sve kategorije primjenjivat će se na ukupnu imovinu iznad osobnog izuzeća od 57.000 eura kako bi se odredila oporeziva korist koja će podlijegati oporezivanju po fiksnoj stopi od 36 posto.

I neke druge europske zemlje imaju poreze povezane s određenim vrstama imovine, ali ih ne tretiraju kao porez na neto bogatstvo.

Prema podacima Eurostata za 2022. godinu, zemlje EU-a prikupe imovinskih poreza u visini od 2,2 posto BDP-a Unije, a u ukupnim porezima udio im je 5,2 posto. U Hrvatskoj imovinski porezi dosežu jedan posto BDP-a, a u ukupnim porezima sudjeluju s 2,5 posto.