Što županije i gradovi očekuju od Vlade u iduće četiri godine? Za koje kapitalne projekte treba tražiti financiranje iz fondova Europske unije? Koliko je Hrvatska daleko od željenog ravnomjernog razvoja svih krajeva?
U emisiji Otvoreno HRT-a o tome su govorili Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU, Željko Kolar, Krapinsko-zagorski župan, Matija Posavec, Međimurski župan, Antonija Jozić, Požeško-slavonska županica, Željko Burić, šibenski gradonačelnik i Rikardo Novak, hvarski gradonačelnik.
Tramišak je rekla da kada se govori o ravnomjernom regionalnom razvoju moramo se osvijestiti glede nerazvijenijih dijelova Hrvatske.
'Oni koji su najrazvijeniji, oni su i najviše spremni za povlačenje novaca iz fondova EU, dok najveća pomoć države i ministarstva regionalnog razvoja, ide nerazvijeniji područjima i onim udaljenijim od velikih gradova', naglasila je.
Na pitanje jesmo li odredili prioritete glede „višegodišnje omotnice”, Kolar je rekao je kako se to još ne zna. Plan je otišao u Bruxelles i Vlada je puno radila na njemu.
'Vjerujem da su se dobro vagali prioriteti koji su važni za razvoj čitave Hrvatske', rekao je.
'Apetiti su porasli, što je očekivano, i možemo potvrditi da imamo 3-4 puta više projekata od raspoloživih sredstava koje ćemo imati na raspolaganju, a treba i reći da ćemo imati duplo više sredstava no što smo imali u prošloj financijskoj omotnici', istaknuo je Kolar.
U Krapinsko-zagorskoj županiji imaju 5 strateških projekata koje bi željeli ostvariti unutar 4-7 godina.
'Treba biti racionalan i realan, ali svakako i poduzetan', govori Kolar.
Posavec je rekao da kada se pogleda karta Hrvatske i strateški državni projekti, onda se vidi da na sjeveru Hrvatske ima najmanje strateških državnih projekata, a oni koji postoje idu sporom dinamikom u realizaciji.
'Kada govorimo o ravnomjernom razvoju naše zemlje, teško je govoriti o razvijenim ili nerazvijenim županijama. Mi moramo raditi na ravnomjernoj razvijenosti i prilika je sada to. 49 milijardi kuna mehanizma za oporavak i otpornost, višegodišnji financijski okvir koji je na razini od 80-ak milijardi kuna, tu su još i zajmovi. To je sve ukupno 183 milijarde kuna koje su na stolu i imamo ih priliku uzeti', istaknuo je.
Posavec govori kako jedna od stvari na koje županije mogu utjecati je obrazovanje. U mehanizmu za oporavak ima 2,8 milijardi kuna za obnove škola, za jednosmjensku nastavu u čitavoj zemlji. Trend iseljavanja je pomalo zaustavljen, istaknula je Jozić i dodala kako danas u Slavoniji ima obitelji koje se vraćaju, kvaliteta života raste.
'Nije čudno da se obitelj vrati i zakupi prostor u našim inkubatorima i osnuje tvrtku te znanja i iskustva koje je stekla u stranim državama prelije ovdje', govori županica.
Pitanje demografske obnove je pitanje cijele Hrvatske i to ćemo pitanje riješiti kada budemo imali jako gospodarstvo jer su samo radna mjesta ono što će jamčiti ostanak mladih obitelji, smatra Jozić.