Klančnik je ciljanom promocijom slovenske turističke ponude u Bruxellesu pridonio osjetnom povećanju broja turista iz zemalja Beneluksa u Sloveniji. U ovakvim tržišnim nišama općenito leži uspjeh slovenskog turizma, koji, kako je potvrdio Klančnik, godišnje prihoduje u prosjeku oko dvije milijarde eura.

Veliki dio tog prihoda dolazi iz specifičnih niša poput kongresnog turizma, wellnessa, zdravstvenog, planinskog, agroturizma i drugih selektivnih oblika vezanih za ekologiju i održiv razvoj na čemu u Sloveniji ozbiljno već godinama rade.

Klančnik smatra da će Hrvatska i njen turizam tim ulaskom profitirati na dva načina. Prvo zbog tzv. psihološkog efekta kao nova članica što je vrlo pozitivna poruka svim drugim zemljama članicama iz kojih bi u Hrvatsku moglo doći mnogo više turista nego prije.

Drugi pozitivni impuls vidi u tome što će Hrvatska biti prisutna u svim tijelima EU-a u Bruxellessu, a istovremeno će predstavnici birokracije preplaviti Hrvatsku. 'Samo jedan utjecajan europski birokrat u Hrvatskoj znači da će o njegovu (pozitivnu) iskustvu u Hrvatskoj saznati ne deset nego možda i stotinu i više drugih ljudi iz Europe', ističe Klančnik.

Zato smatra da je turizam sektor broj jedan koji će profitirati od ulaska Hrvatske u EU, jer kako među svim gospodarskim sektorima turizam prvi pati kada dođe do kriza i katastrofa, tako se i prvi oporavlja i profitira u dobrim vremenima, ističe Klančnik.

Klačnik naglašava da se Slovenija i Hrvatska u turizmu teško mogu uspoređivati, jer se Hrvatska kao destinacija već prije nametnula, a ovogodišnjim rezultatima samo potvrdila jednom od najvažnijih europskih aktera na turističkom tržištu. Ipak, naglašava da je prednost Slovenije u tome što je u turističkom smislu 'prodana' 12 mjeseci godišnje, a Hrvatska još ima jako kratku sezonu. Klančnik vjeruje da bi se i to moglo promijeniti ulaskom Hrvatske u EU.