kroničan manjak ljudi

U Slavoniji traje grozničava potraga za sezonskim radnicima na berbama. Provjerili smo koliko se da zaraditi i zašto bi stvar mogli spasiti umirovljenici

31.08.2022 u 17:49

Bionic
Reading

Grozničava potraga za sezonskim radnicima u poljoprivredi ne jenjava. Dok se dio Slavonaca i Baranjaca tradicionalno zaputi odraditi sezonu na jadranskoj obali, dio pronalazi posao u zapadnim zemljama. Provjerili smo koliko ih je ostalo za sezonske poslove u poljoprivredi i koliko su plaćeni

'Što nije mraz, 'pobrala' je suša ove godine', kratko sažima Nevenka Topić, voditeljica proizvodnje u darđanskom Ricardu, jednoj od najvećih hrvatskih tvrtki cestovnog prijevoza koja se bavi i proizvodnjom voća. Raspolažu s ukupno 13 hektara voćnjaka, od kojih je osam pod šljivama, a pet je pod jabukama, od kojih proizvode prirodne sokove pod brendom Rico.

U uobičajenim godinama berači u njihove voćnjake ulaze već u lipnju, kada kreću šljive. Angažiraju oko 25 radnika za taj posao. Poklopilo se to, govori nam, s početkom javnih radova u općini, pa se dobar dio ljudi prijavljuje za njih. Kvalitetnih radnika, kažu nam, sve je manje.

'Stalno tražimo berače. I kad počne sezona, i onda smo u potrazi. Ova godina je specifična zbog ekstremnih vremenskih uvjeta pa nam je i urod podbacio, prepolovio se. Zato nismo u potrazi za većim brojem sezonaca', objašnjava.

U šljiviku nisu ni imali potrebe angažirati berače, a s berbom jabuka počeli su prije tjedan dana. U voćnjaku im trenutno radi sedam sezonaca na vaučere. Putem njih, odnosno ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, u 2019. godini radilo je 14.190 sezonaca za 1530 poslodavaca, navodi Smarter.

'Mladi i oni na 'socijali' zaobilaze poslove u poljoprivredi, tako da najvećim dijelom rade umirovljenici. Oni čine gotovo 70 posto. Sa strancima je problem jer treba nekoliko godina da nauče brati jabuke, šljive ili neko drugo voće koje nije karakteristično za njihovo podneblje, a treba ih naučiti i kako raditi probir voća. Loš berač može napraviti veću štetu nego što ćete od njega imati koristi i uništiti ono što ste uzgajali cijelu godinu', opisuje Topić probleme sa sezonskim radnicima.

Cijena radnog sata berača, dodaje, iznosi od 20 do 25 kuna, a može se penjati i do 30 kuna ako rade pomoću mehanizacije. U dobrim godinama, kada se voće ne mora probirati, dnevno radnik može ubrati između 700 i 1000 kilograma.

'No u lošim godinama puno vremena odlazi na probir. A ove godine urod je podbacio. Prijašnjih godina imali smo 160 tona konzumnog voća i 70 tona za preradu, a ove, ako ukupno bude 100 tona, bit će super', zaključuje Topić.

Kako bi mogli mirno spavati kada krene berba grožđa, u PP-u Orahovica u potragu za radnicima krenuli su na vrijeme, gotovo dva mjeseca ranije. Za posao im je potrebno 40 ljudi. No sezonske radne snage sve je manje. Bilo je godina u kojima su se morali zadovoljiti i manjim od potrebnog broja radnika. A posao, dodaju, ne može stajati kada dođe vrijeme berbe.

Iako Slavonce i Baranjce na Jadranu prati epitet vrijednih radnika u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, ove ih je godine na sezonu otputovalo gotovo upola manje. Prema evidenciji osječkog Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), oko 1100 osoba iz Osječko-baranjske županije zaposlilo se na obali u sezoni.

U istom razdoblju 2019. bilo ih je 1823. Takav pad objasnili su većom potrebom poslodavaca na lokalnom tržištu rada iz djelatnosti ugostiteljstva i turizma, ali i porastom broja malih OPG-ova i turističkih smještajnih kapaciteta u vlasništvu obitelji.