No, prema procjeni slovenske središnje banke (Banka Slovenije), riječ je o jednokratnom učinku na inflaciju u Sloveniji, uglavnom zbog rasta cijene energije na međunarodnim tržištima, gdje se sljedeće godine očekuje smirivanje.

"Sadašnji rast je posljedica visokih cijena nafte i prirodnog plina na međunarodnim tržištima, a rastu i cijene emisijskih kupona. U studenome su ponovno snažnije poskupjele toplinska energija i motorna goriva", navode u Banci Slovenije.

Prema službenim statističkim podacima, u studenom su u Sloveniji cijene roba bile u prosjeku više za 6,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su cijene usluga bile više za 1,5 posto.

Mjesečnoj inflaciji najviše su pridonijela skuplja motorna goriva te odjeća i obuća za 0,2 postotna boda. Dizelsko gorivo bilo je skuplje 4,8 posto na mjesečnoj razini, a benzin 3,8 posto. Odjeća i obuća u studenom su porasli za 2,6 posto.

Izrazitije su u mjesečnoj usporedbi porasle i toplinska energija i najam stanova (za 8,2 posto), duhan (za 2,6 posto), paket aranžmani (za 1,9 posto), automobili (za 1,2 posto) i cijene stanova, te opreme za kućanstvo (za 0,8 posto). Ta su povećanja pridonijela inflaciji za 0,1 postotni bod.

Temeljna inflacija, mjerena bez učinka cijena energije, hrane, alkohola i duhana, u međuvremenu je dosegla 2,7 posto, pa u središnjoj banci očekuju da će inflacija i u Sloveniji idućih mjeseci rasti, sve dok se ne smiri situacija u globalnim lancima opskrbe i  na energetskim tržištima.

Godišnji rast cijena, mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji se koristi kod komparativne analize u EU, u studenome je u Sloveniji  iznosio 4,9 posto, što je 1,4 postotna boda više u odnosu na listopad.