Ministarstvo financija očekuje rekordnih 1,1 milijun poreznih prijava te procjenje da će iznos preplaćenog poreza za povrat dosegnuti 1,8 milijardi kuna. Od ove godine će veći dio povrata preplaćenog poreza pasti na teret općina i gradova kojima je decentralizacijom pripalo 55 posto udjela u porezu na dohodak. Unatoč drukčijoj raspodjeli obveza, iz Ministarstva financija obećavaju da će novac stizati istom dinamikom kao i prijašnjih godina. Krajnji rok za predaju porezne prijave ove godine je pomaknut na 2. ožujka, budući da je posljednji dan veljače subota.

Povećan osobni odbitak

Glavne promjene koje su se dogodile unazad godinu dana odnose se na iznos osnovnog odbitka i granice poreznih razreda. U prvom dijelu godine osobni odbitak je bio 1.600 kuna, a od srpnja je porastao na 1.800 kuna, pa ukupan godišnji odbitak (neoporezivi dio prihoda) u 2008. godini iznosi 20.400 kuna. Faktori za povećanje osobnog odbitka koji su predviđeni za djecu i uzdržavane članove obitelji nisu se mijenjali. Tako se osobni odbitak može uvećati za 50 posto (0,5) za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0 za treće itd. Uvećani porezni dobitak i dalje imaju i porezni obveznici koji žive na područjima od posebne državne skrbi.

Porezne stope ostale su iste (15 posto, 25 posto, 35 posto i 45 posto), ali su pomaknute granice poreznih razreda. Po novome se stopom od 15 posto oporezuje porezna osnovica do 40.800 kuna (dosad je gornja granica tog razreda bila 38.400 kuna), stopom od 25 posto iznos od 40.800 do 102.000 kuna (lani do 96.000), stopom od 35 posto iznos od 102.000 do 285.600 kuna (ranije do 268.800 kuna), a najvećom stopom od 45 posto oporezuju se prihodi iznad 285.600 kuna.

Maksimalna olakšica i dalje 12.000 kuna

Osim korištenjem osobnih odbitaka, porezna osnovica može se dodatno umanjiti korištenjem olakšica za uplaćene premije dopunskog i dodatnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog osiguranja te životnog osiguranja s obilježjem štednje. Kao olakšica priznaju se i troškovi određenih zdravstvenih usluga koje ne pokriva zdravstveno osiguranje te stambeni troškovi (kupnja stana, kamate na kredit, najamnina, troškovi održavanja). Kao i ranije, maksimalna olakšica po navedenim osnovama može biti 12.000 kuna.

Tko mora podnijeti prijavu

Poreznu prijavu obvezne su podnijeti svi koji su u prošloj godini primali plaću od više poslodavaca istodobno, ostvarivali dohodak od samostalne djelatnosti (obrtnici, slobodne profesije i poljoprivrednici) ili pak ostvarivali dohotke izravno iz inozemstva. Poreznu prijavu moraju podnijeti i oni kojima poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik na isplaćene dohotke nije tijekom godine uplatio predujam poreza na propisani način. Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti poreznu prijavu, a istu ne podnesu, porez na dohodak utvrdit će Porezna uprava na temelju procjene.

Kome se isplati dobrovoljno podnijeti prijavu

Ostali porezni obveznici ne moraju podnijeti poreznu prijavu, ali mogu, ako procijene da će koristeći porezne olakšice ostvariti povrat poreza. Kod dobrovoljne prijave potrebno je ukalkulirati sve dohotke koji se moraju iskazati, što može dovesti do značajnih promjena u poreznoj osnovici i stopama po kojima se obračunava porezna obveza. Nerijetko porezni obveznici podnesu prijavu misleći da će dobiti povrat, a na kraju dobiju rješenje po kojemu moraju još i nadoplatiti porez na dohodak.

Zato vam preporučamo da se prije donošenja konačne odluke posavjetujete sa stručnjakom i napravite stručnu simulaciju obračuna poreza. Za one koji krivo procijene ostaje nada da će im savjesni poreznik prije donošenja rješenja signalizirati da povuku prijavu.

Izračun porezne obveze

Prilikom izračunavanja porezne obveze najvažnije je pravilno utvrditi poreznu osnovicu koja se izračunava tako da se zbroje iznosi svih oporezivih dohodaka koji su svrstani u sedam kategorija: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja, drugi dohodak i dohodak ostvaren u inozemstvu.

Dohodak za svaku kategoriju utvrđuje se na temelju odgovarajućih dokumenata (kartica PK-1, PK-2, potvrda o isplaćenom dohotku...) koje je potrebno priložiti uz poreznu prijavu. Zbroj svih ostvarenih oporezivih dohodaka predstavlja ukupan dohodak. Od ukupnog se dohotka odbijaju zakonom propisane porezne olakšice i odbici, a konačan je rezultat porezna osnovica na koju se primjenjuju gore navedene porezne stope.

Od svote dobivene izračunom, koja predstavlja stvarnu obvezu poreza na dohodak i prireza, odbijaju se predujmovi poreza i prireza koji su plaćeni tijekom godine te se utvrđuje razlika poreza i prireza. Ako je rezultat pozitivan, imate pravo na povrat poreza, a ako je rezultat negativan, morate doplatiti razliku.

Povrat preplaćenog poreza

Končano rješenje Porezne uprave temelji se na obračunu koji izrađuje porezni referent na temelju podataka o uplaćenim porezima i prirezima s kojima raspolaže porezna uprava te dostavljenih dokumenata u poreznoj prijavi. Ako izračun pokaže višak plaćenog predujma poreza u odnosu na utvrđenu godišnju obvezu, porezna uprava utvrđenu razliku uplaćuje na tekući račun poreznog obveznika.

Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti i poreznim obveznicima koji dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga, više plaćeni porez vraća se na njihov zahtjev ili im se uračunava u predujam za iduće razdoblje, do iskorištenja preplaćenog iznosa. Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da niste platili sve svoje obveze prema državi.

Pomoć u ispunjavanju porezne prijave

Na web stranici Porezne uprave možete pronaći detaljne upute za ispunjavanje porezne prijave, a za korisne informacije na raspolaganju vam je i besplatni telefon 0800 66 99 33. Obrazac prijave s automatskim izračunom porezne obveze nudi Erste banka.