Udio ljudi koji su rođeni u inozemstvu, a žive u Sjedinjenim Američkim Državama, dosegnuo je najvišu razinu još od 1910. godine, otkrivaju podaci koji objavljeni u četvrtak. No za razliku od proteklih desetljeća, novi useljenici su većinom iz Azije i u većoj mjeri imaju fakultetsko obrazovanje, piše poznati dnevnik The New York Times.

Brojke američkog statističkog ureda za 2017. godinu potvrđuju promjenu u tome odakle pristižu novi stanovnici SAD-a. Dugo vremena to su većinom bili imigranti iz latinoameričkih zemalja, ali analiza Instituta Brookings pokazuje da je među ljudima koji su od 2010. stigli u SAD njih 41 posto došlo iz neke od azijskih zemalja, dok ih je iz Latinske Amerike stiglo 39 posto. Čak 45 posto pridošlica imalo je nekakvo fakultetsko obrazovanje, pokazala je analiza. U prethodnom desetljeću taj udio se kretao oko 30 posto.

Pitanje useljavanja u SAD je, kao i u Europi, skočilo u fokus javnosti i politike posljednjih godina i na njega se gleda s negativnim predznakom. No SAD se oduvijek smatrao imigrantskom destinacijom. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća SAD je bio spasonosna destinacija za mnoge Europljane koji su bježali od siromaštva i nasilja. Najpoznatije iseljeničke zajednice tada su bile one porijeklom iz Njemačke, Italije, Poljske i Irske, a njemački je u SAD-u jedno vrijeme bio jezik s najviše govornika nakon engleskog.

Iseljenički val svoj je vrhunac dosegnuo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kad je udio ljudi rođenih u inozemstvu u stanovništvu SAD-a dosegnuo gotovo 15 posto. Nakon što su dvadesetih godina uvedene rasne kvote taj udio je počeo opadati i do sedamdesetih godina pao je ispod pet posto. Nova regulativa uvedena sredinom šezdesetih prijateljski je raspoložena prema došljacima, a ponovo je preokrenula trend i on je zadržan do danas. Najnoviji podaci tako pokazuju da je lani u stanovništvu SAD-a bilo 13,7 posto, odnosno 44,5 milijuna ljudi koji tamo nisu rođeni. Godinu prije udio je bio 13,5 posto.

Do početka ovog desetljeća Meksiko je niz godina bio izvorište najviše useljenika, no od kraja prošlog desetljeća taj broj se smanjuje, a raste broj imigranata iz Kine i Indije. Od 2010. iz Azije je u SAD stiglo 2,6 milijuna ljudi, što je i više nego dvostruko od 1,2 milijuna koji su došli iz Latinske Amerike, pokazuje analiza koju je objavio Brookings. Demograf William Frey iz tog instituta kaže da su brojke 'prilično drugačije od onoga što smo mislili'. Popularna slika koja prevladava o imigrantima u SAD-u je da se radi o slabo školovanim i nekvalificiranim radnicima iz Latinske Amerike, no za nove useljenike ne vrijedi to pravilo.

Detaljnija analiza pokazuje da se useljenici danas manje drže tradicionalnih imigrantskih destinacija unutar SAD-a, poput gradova New Yorka i Chicaga ili saveznih država Kalifornije, Teksasa i Floride, te da su puno spremniji jednostavno se raspršiti po cijeloj zemlji. U nekim državama s manjim udjelom imigranata situacija je takva da su oni u prosjeku bolje obrazovani nego domicilno stanovništvo. U saveznoj državi Ohio, primjerice, oko 43 posto useljenika ima fakultetsko obrazovanje, dok tu razinu školovanja ima samo 27 posto stanovnika rođenih u SAD-u. Slično se ponavlja čak i u državama koje imaju veći udio imigranata u vlastitom stanovništvu. U saveznoj državi Maryland, koja dijelom obuhvaća periferiju glavnog grada Washingtona, oko 15 posto stanovništva rođeno je u inozemstvu, a njih 42 posto je fakultetski obrazovano, za razliku od 39 posto Amerikanaca.

I dok među novijim doseljenicima prevladavaju oni iz Azije, u ukupnoj brojci američkih stanovnika koji su rođeni u inozemstvu i dalje prevladavaju oni iz Latinske Amerike, kojih je 50 posto, u usporedbi s 31 posto onih iz Azije.

Novi podaci interesantni su u trenutku kad vrh američke politike, pod utjecajem predsjednika Donalda Trumpa, pokazuje puno stroži stav prema imigrantima nego što je to bilo sve donedavno. Trump i dobar dio Republikanske stranke poznati su po negativnom stavu prema doseljenicima, o kojima prevladavaju stereotipi što ih ove najnovije brojke poprilično razbijaju.