Iako je neosporno da su u proteklom razdoblju rasle i mirovine i plaće, usporedba tih primanja pokazuje i kako je rastao jaz između njih. Naime, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći pada, pa realno umirovljenici s usklađivanjima ne mogu nadoknaditi izgubljenu financijsku moć. Pritom su u najgoroj situaciji primatelji najniže mirovine
Statistički podaci o visini plaća i mirovina objavljeni ovog utorka pokazuju povećanje jaza između ova dva primanja. Naime, prosječna je neto plaća porasla na 1366 eura, dok je prosječni iznos mirovine, u kojeg su uključene i pojedine povlaštene kategorije tek 624 eura.
Ako se pogleda udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, on je na mirovinama za prosinac iznosio tek 45,7 posto. Mirovine za prosinac 2023. godine činile su, pak, 45,6 posto tadašnje prosječne plaće.
No, u pojedinim je kategorijama mirovina, taj udio u proteklih godinu dana, pao za čitavih jedan posto. Tako, primjerice, trenutne starosne mirovine imaju jedan posto manji udio u plaći nego krajem 2023. godine. Kod većine drugih vrsta mirovina, pad se kreće od 0,1 do 0,8 posto.
vezane vijesti
Značajniji pad tijekom godina
Jedina su iznimka mirovine hrvatskih branitelja, djelatnih vojnih osoba te pripadnika HVO-a, čiji je udio u prosječnoj plaći rastao tijekom posljednjih godinu dana. Tako su je udio mirovina određenih prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u prosječnoj plaći od prosinca 2023. do prosinca 2024. godine porastao s 86,6 na 88,9 posto.
No, ako se promotri dulje razdoblje, udio mirovina u plaćama je značajnije pao. Mirovina.hr piše kako je udio mirovina u plaćama od 2013. godine pao za čak tri posto, što ukazuje na ozbiljnu stagnaciju realne virjednosti mirovina.
Podsjećaju da je prije 12 godina prosječna mirovina iznosila 356 eura, što je tada bilo više od 48 posto udjela u prosječnoj plaći. U narednim godinama, taj je udio bio na otprilike 46 do 47 posto. Prvi značajniji pad se dogodio 2020. godine, kad su mirovine pale na 44 posto plaće, da bi zatim varirao na otprilike 45 posto.
Ni usklađivanje ne pomaže
Inače, davno obećanje Vlade bilo je podići udio mirovina u plaći na 60 posto, da bi to zatim bilo reducirano na 50 posto. No, uz rast plaća, a tek potom i inflacije, to se čini teškim zadatkom. Stoga preliminarni izračuni budućeg usklađivanja, koje je temeljem tih podataka napravio analitičar mirovinskog sustava, Željko Šemper, a koji sugeriraju povećanje mirovina od svega 2,89 posto neće učiniti mnogo po pitanju smanjenja jaza između mirovina i plaća.
Realni pokazatelji još su porazniji. U prosincu prošle godine prosječna je mirovina svih umirovljenika iznosila 554,40 eura, što je svega 40,59 posto prosječne plaće. Godinu dana ranije, udio prosjeka svih mirovina u plaći je iznosio 40,67 posto.
Još su u lošijoj poziciji primatelji najnižih mirovina. One, naime, trenutno čine samo 29 posto prosječne plaće. Prije godinu dana, taj je udio bio - jednak.
