Nakon što su javnost i stručnjaci negativno iznenađeni prvim rezultatima prošlogodišnjeg popisa stanovništva prema kojem je broj stanovnika Hrvatske pao gotovo 10 posto na 3,9 milijuna, s tendencijom pada za još nekoliko desetaka tisuća ljudi uslijed pročišćavanja statistike, sada je objavljen i podatak da je broj stambenih jedinica porastao za pet posto na 2,35 milijuna u odnosu na popis iz 2011. godine kada ih je bilo 2,24 milijuna.
Državni zavod za statistiku (DZS) će parcijalno tijekom godine puštati detalje popisa, a jučer su pušteni i prvi parcijalni rezultati iz kojih se može iščitati gdje je i koliko nekretnina.
Naravno da, kao i prema gotovo svim ostalim statističkim mjerilima, prednjači Grad Zagreb u kojem ima 393.433 nekretnine, a slijede jadranske županije Splitsko-dalmatinska s 275.652 i Primorsko-goranska s 201.751 nekretninom, javlja Poslovni dnevnik.
vezane vijesti
Stručnjaci se uglavnom slažu da je razlog za rast broja nekretnina, usprkos dvoznamenkastom padu broja stanovnika, ulaganje u apartmane uslijed nestabilnosti drugih investicijskih modela, a dodatni bonus zašto mnogi ulažu baš u nekretnine umjesto u dionice, štednju i fondove jest nepostojanje poreza na nekretnine u Hrvatskoj što predstavlja mamac visoke profitabilnosti.
Značajan broj nekretnina imaju i ostale jadranske županije, poput Istarske s 148.389 nekretnina na 195.794 stanovnika, a što bi značilo da u prosjeku gotovo svaki stanovnik Istre ima u vlasništvu i nekretninu.
Jedan od najizravnijih po ovom pitanju je Slavko Linić, bivši ministar financija u vladi Zorana Milanovića, koji ističe da popis pokazuje sve veće znakove raslojavanje društva, da si neki, i to ne samo bogati, mogu priuštiti dvije, tri nekretnine, dok u isto vrijeme ostali jedva preživljavaju.
“Popis stanovništva dokazuje da je potrebno uvesti porez na nekretnine iz kojeg bi, uz istodobno smanjenje doprinosa za zdravstvo, trebalo financirati taj sustav. Kada bi nekretnine na domaćem tržištu bile u funkciji, ne bi bilo problema jer bi rastao BDP, netko bi zarađivao, jeftiniji bi bili najmovi. No, to stoji prazno i imobilizirano”, istaknuo je bivši ministar za Poslovni dnevnik.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Josip Tica naglašava da je veliki problem što stambena politika nikoga u Hrvatskoj ne interesira.
“S hrvatskim plaćama u dobrom dijelu zemlje ne može se riješiti stambeno pitanje ni kupnjom stana, a ni najmom – jer sektora najma nema. Kada gledate strukturu plaća, između pola i dvije trećine ljudi koji primaju plaću u Hrvatskoj nisu kreditno sposobni. U tom smislu stambena politika nikada nije postojala i za znatan broj zaposlenih nemate stambeni proizvod s kojim oni mogu riješiti stambeno pitanje”, ističe Tica.
