'Potaknuti donekle neočekivano visokim stopama rasta BDP-a u prvoj polovici godine te dostupnim pokazateljima za treće tromjesečje, stopu rasta smo značajno revidirali prema gore i ona sada za ovu godinu iznosi 2,6 posto', rekla je Marina Tkalec, analitičarka Ekonomskog instituta.

Za 2017. prognoza je podignuta na 2,7 posto, pri čemu Tkalec napominje kako će njezino ostvarenje u velikoj mjeri ovisiti o potezima nove vlade.

Najveći utjecaj na višu stopu rasta BDP-a imale su investicije koje su rasle po neočekivanoj visokoj stopi od 4,5 posto te potrošnja kućanstava koja je u prvoj polovici godine porasla za čak 3,1 posto, što je najviša stopa rasta još od 2008.

S druge strane, CEIZ indeks Ekonomskog instituta, koji pokazuje trenutni poslovni ciklus, upućuje na usporavanje rasta u trećem tromjesečju.

'Čak i ako uključimo izrazito dobre turističke rezultate, na temelju CEIZ indeks procjenjujemo rast BDP-a u trećem kvartalu od 2,2 posto', rekla je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta.

Indeks financijskih uvjeta

Znanstvenica Tajana Barbić predstavila je novi indeks Ekonomskog instituta, koji će pratiti financijske uvjete poslovanja u Hrvatskoj. 'Indeks financijskih uvjeta (IFIS) je indikator koji pruža informacije o prosječnom financijskom stanju u ekonomiji, a ta informacija može biti važna odrednica za očekivanja i shodno tome za daljnju gospodarsku aktivnost', naglasila je Barbić.

IFIS indeks objavljivat će se svaka tri mjeseca, a pokazivat će da li se financijski uvjeti poboljšavaju (smanjenje vrijednosti) ili zaoštravaju (povećanje vrijednosti). U indeks je uključeno 28 varijabli (20 domaćih i 8 inozemnih) koje utječu na uvjete financiranja u Hrvatskoj. Varijable koje imaju najviše utjecaja na indeks su kamate na tržištu novca, kamate na depozite i prinos na državne obveznice.

Prema istraživanju EIZ-a, u drugom su se tromjesečju ove godine financijski uvjeti nastavili ublažavati, tek s kratkim pooštrenjem uvjeta u lipnju zbog neizvjesnosti Brexita.

Trend ublažavanje financijskih uvjeta u Hrvatskoj traje još od trećeg tromjesečja 2015. godine, i to nakon što su se smirili dužnički problemi u Grčkoj, ističu analitičari EIZ-a.

IFIS također pokazuje da su blažim financijskim uvjetima u drugom tromjesečju u odnosu na prvo tromjesečje, ali i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pogodovali ublaženi domaći financijski uvjeti, dok se inozemna komponenta financijskih uvjeta pooštrila uslijed neizvjesnosti vezanih za britanski referendum o izlasku iz Europske unije. To se osjetilo i na ukupnim hrvatskim financijskim uvjetima koji su u lipnju blago pooštreni u odnosu na svibanj.

Ekonomski institut revidirao je i postojeći CEIZ indeks tako da on sada uključuje veći broj ekonomskih serija važnih za formiranje ekonomskog ciklusa.

Između ostaloga, u indeks su uključeni i podaci o kretanju BDP-a što omogućuje prognozu godišnje stope rasta BDP-a i tri mjeseca prije službene objave Državnog zavoda za statistiku. Tako je početkom rujna objavljeno da bi stopa rasta realnog BDP-a u trećem tromjesečju mogla iznositi 2,2 posto.

'U drugom tromjesečju i početku trećeg tromjesečja kao da smo dosegli nekakav plafon, kao da gospodarstvo više nema snage da ostvari stopu rasta veću od 2,5 posto. Na početku ulaska u EU bili smo treća najbogatija nova članica, a danas smo druga najsiromašnija, iza Bugarske, jer nemamo dovoljno veliku stopu rasta', rekla je Vizek.

Kao prioritetne reforme koje bi trebala prevesti nova vlada u cilju povećanja gospodarskog rasta, Vizek je izdvojila reformu javnih poduzeća i upravljanja državnom imovinom, reformu jedinica lokalne samouprave te restrukturiranje javne potrošnje.