Stagnacija ukupnih depozita u siječnju na mjesečnoj razini rezultat je pozitivnog doprinosa depozitnog novca uz istovremeni pad štednih i oročenih depozita. S druge strane, godišnji rast prije svega potaknut je rastom depozitnog novca (koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu), dok su štedni i oročeni depoziti porasli u značajno manjoj mjeri.

Naime, depozitni je novac u siječnju iznosio 127,8 mlrd. kuna te je na mjesečnoj razini zabilježio rast od 1,2% ili 1,5 mlrd. kuna, s udjelom od 38,8% u ukupnim depozitima. Godišnja stopa rasta na kraju siječnja ubrzala je na 20,5% (s 18,9% u prosincu), što u odnosu na prošlogodišnji siječanj predstavlja porast od 21,8 mlrd. kuna. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca koje traju od rujna 2015. Rast depozitnog novca najvećim dijelom rezultat je iznimno niskih kamatnih stopa na oročenu štednju zbog čega se građani ne odlučuju za tu vrstu štednje, dok je u manjem dijelu vjerojatno i posljedica trenutnih okolnosti gdje u uvjetima neizvjesnosti građani uobičajeno više štede.

S druge strane, promotrimo li ukupne štedne i oročene depozite (u stranoj i u domaćoj valuti), uz pad na mjesečnoj razini od 0,7% ili 1,4 mlrd. kuna, na kraju siječnja zabilježen je iznos od 201,8 mlrd. kuna. Na godišnjoj razini zabilježeno je usporavanje rasta na 3,0% (s 4,2% u prosincu), što predstavlja povećanje od 5,8 mlrd. kuna. Pri tome je kod godišnjih stopa nastavljen trend rasta koji traje od veljače prošle godine.

Promotrimo li strukturu depozita (s obzirom na likvidnost) u posljednjih nekoliko godina, vidljivo je da se ona znatno promijenila. Tako je u ukupnim štednim i oročenim depozitima gotovo 85% valutnih depozita uglavnom u eurima. Spomenuti udio depozita odnosi se na štednju a većinom dolazi od sektora stanovništva. Ukupni valutni depoziti krajem siječnja su uz pad na mjesečnoj razini (-0,9%) na godišnjoj zabilježen nastavak rasta (koji traje od srpnja 2019. godine) po stopi od 4,0%, dok je kod kunskih depozita uz mjesečni rast (0,5%) nastavljen pad na godišnjoj razini (-2,3%) koji je prisutan od svibnja 2019. godine.

Vezano za tečajna kretanja, kuna je u odnosu na euro na kraju siječnja oslabila 0,3% na mjesečnoj razini dok je u odnosu na prošlogodišnji siječanj oslabila 1,6%, što je rezultiralo većom kunskom protuvrijednošću na godišnjoj razini. Prosječni dnevni višak kunske likvidnosti domaćega bankovnog sustava i početkom 2021. bilježi povijesno visoke razine, pri čemu kamatne stope ostaju na izrazito niskim razinama. S obzirom na očekivani nastavak niskih kamatnih stopa na oročenu štednju, i u narednom srednjoročnom razdoblju očekujemo jači priljev na depozite po viđenju.