Rekordna uvozna ovisnost zabilježena u 2022. rezultat je kombinacije višeg uvoza i viših potreba za energijom.

Povećanje ovisnosti također je potaknuto nakupljanjem zaliha od 8,3 milijuna tona ekvivalenta nafte. Nakupljanje je pomoglo nadopuniti dio sirove nafte i naftnih prerađevina potrošenih u 2021. godini, kada je zabilježena najveća godišnja potrošnja (20,2 milijuna tona ekvivalenta nafte). Nadopuna zaliha u 2022. doprinijela je povećanoj uvoznoj ovisnosti, otkrivaju podaci Eurostata.

Veća potražnja za gorivima u sektoru transporta doprinijela je povećanju potrošnje sirove nafte. Potrošnja motornog benzina povećala se za 6,3 posto, a potrošnja kerozinskog avionskog goriva porasla je za 32,5 posto u 2022. u usporedbi s 2021. godinom.

Porast uvozne ovisnosti podudario se s značajnim promjenama u podrijetlu uvoza. U svibnju 2022., Europska komisija je implementirala plan REPowerEU kako bi smanjila svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. U 2022., uvoz nafte i naftnih proizvoda iz Rusije smanjen je za 24,57 milijuna tona. Taj pad nadoknađen je povećanim uvozom iz Saudijske Arabije, Sjedinjenih Američkih Država i Norveške.

U 2022., proizvodnja sirove nafte u EU nastavila je opadati, unatoč značajnom povećanju cijena sirove nafte izazvanom ruskom agresijom na Ukrajinu.

Proizvodnja u 2022. godini strmoglavila je na svoju povijesno najnižu točku, dosegnuvši 16,3 milijuna tona, što je pad od 7,4 posto u usporedbi s 2021. godinom. Razmatrajući duži vremenski okvir, proizvodnja sirove nafte opada od 2004. kada je dosegnula vrhunac od 41,8 milijuna tona, pri čemu je vrijednost iz 2022. pala za 61 posto u usporedbi s rekordnom brojkom.

Najveći proizvođači nafte EU u 2022. bili su Italija (4,5 milijuna tona), Danska (3,2 milijuna tona) i Rumunjska (tri milijuna tona). U usporedbi s 2021., proizvodnja je opala u sve tri zemlje: Italija (-8 posto), Danska (-2 posto) i Rumunjska (-6 posto).