Hrvatski bruto inozemni dug krajem kolovoza dostigao je 40,8 milijardi eura, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. U odnosu na kraj prethodne godine vanjski dug se povećao za 1,4 milijarde eura, pri čemu je u prvom polugodištu porastao za 1,5 milijarde eura, a u sljedeća dva mjeseca smanjio se za 100 milijuna eura
Posljedica je to pada duga banaka koji se uobičajeno bilježi u ljetnim mjesecima, pod utjecajem priljeva deviza od turizma. Nasuprot tome, inozemni dug trgovačkih društava i u srpnju i kolovozu nastavio se povećavati, premda mnogo slabijim intenzitetom nego u drugom tromjesečju. Kod sektora države u spomenutom razdoblju nije bilo značajnijih promjena duga.
Inozemni dug ostalih domaćih sektora (pretežno trgovačkih društava i nebankarskih financijskih institucija, uključujući HBOR), nakon rasta od čak 0,7 milijardi eura u prvom polugodištu, tijekom srpnja i kolovoza povećao se za 0,1 milijardi eura. Usporedbe radi, tijekom ista dva mjeseca prošle godine u ovom je sektoru zabilježen rast duga za čak 0,9 milijardi eura. Blagi rast duga u dva spomenuta mjeseca tekuće godine posljedica je zaduživanja javnih i mješovitih poduzeća, dok su inozemne obveze ostalih kategorija dužnika ostale nepromije njene.
Dužničke obveze s osnove izravnih ulaganja, koje se uglavnom odnose na dug trgovačkih društava prema vlasnički povezanim društvima u inozemstvu, povećale su se tijekom srpnja i kolovoza za 78 milijuna eura. Za razliku od prve polovine godine, kada su rastu ove kategorije duga uvelike pridonosile nebankarske financijske institucije i poslovne banke, zaduživanjem na osnovi hibridnih i podređenih instrumenata, blagi rast duga tijekom srpnja i kolovoza uglavnom su generirala trgovačka društva.
Poslovne su banke u ljetnim mjesecima uobičajeno ostvarile pad inozemnog duga. Blago smanjenje započelo je već u lipnju, nakon čega je u srpnju i kolovozu stanje inozemnih obveza banaka smanjeno za još 0,3 milijarde eura. Smanjenje duga banaka uglavnom se odnosilo na dugoročni dug, s obzirom na to da je u srpnju Zagrebačka banka otplatila obveznice izdane 2004. godine u iznosu od 450 milijuna eura. Inozemni dug poslovnih banaka na kraju kolovoza 2009. iznosio je 10,1 milijardi eura, pri čemu je njegov udio u ukupnom inozemnom dugu iznosio 24,8 posto (25,7%).
Nakon što je središnja država u lipnju na inozemnom tržištu izdala euroobveznice vrijedne 750 milijuna eura te istodobno otplatila dospjele samurajske obveznice u iznosu od 25 milijardi jena (185 milijuna eura), tijekom srpnja i kolovoza nisu zabilježene značajnije transakcije niti promjene stanja duga. Dug javnog sektora (koji uz sektor države obuhvaća javna i mješovita trgovačka društva te HBOR) povećao se tijekom istog razdoblja za 100 milijuna eura, i to zbog ranije spomenutog zaduživanja javnih i mješovitih poduzeća.
