Zbog nedostatka prostora za inkubaciju kreativnih projekata, varaždinski Tehnološki park, čija je postojeća zgrada popunjen ICT tvrtkama, izradio je projekt novog tehnološkog parka veličine 25.000 četvornih metara, koji bi stajao između 25 i 30 milijuna eura
'Projektna ideja već je poslana na razmatranje Europskoj komisiji, Vladi RH i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, koji su je uvrstili u prioritete Hrvatske pri financiranju iz strukturnih fondova. Štoviše, ocijenjena je kao najbolja u svom segmentu', doznajemo od Andrije Petrovića, direktora Tehnološkog parka Varaždin u čijim prostorima djeluje 30-ak, uglavnom manjih ICT tvrtki.
Sukladno projektu, Grad Varaždin dao je za novi objekt tehnološkog parka na raspolaganje parcelu u zoni Brezje od 28.000 četvornih metara, a FOI, koji je uz Grad Varaždin i varaždinsko Veleučilište osnivač Tehnološkog parka Varaždin, složio se u načelu s financiranjem izrade projektne dokumentacije.
'Studija ekonomske isplativosti bit će izrađena iz sredstava od projekta Europske unije FIDIBE. Da bi se ovaj projekt i ostvario, treba još samo pokazati sposobnost njegovog sufinanciranja. To može iznositi od 25 pa do 50 posto. Nadam se da će se za to naći adekvatan model s obzirom na kvalitetu projekta koji može Varaždin najbrže dodatno usmjeriti prema novim tehnologijama, odnosno novim radnim mjestima u informacijskom-telekomunikacijskim tvrtkama, kao što je to već učinio Tehnološki park u postojećem objektu koji se sa 3.300 kvadrata pokazao premalim za trenutačne potrebe, a kamoli za nove mogućnosti razvoja, kao što su projekti na području obnovljivih izvora energije', upozorava Petrović.
Da bi se stvorili temelji za adekvatno sufinanciranje projekta, varaždinski Tehnološki park predlaže da mu se u vlasništvo prenese postojeća zgrada koju je dobio na upravljanje 2006. godine, a koja je obnovljena zajedničkim ulaganjem Grada Varaždina i fonda Svjetske banke STP u iznosu oko osam milijuna kuna
'Veći dio od 25 i 30 milijuna eura potrebnih za novi objekt tehnološkog parka osigurali bismo povlačenjem novca iz europskog programa. No razina našeg sufinanciranja sigurno bi bila viša od 25 posto, što znači da bi minimalno trebalo osigurati 30 milijuna kuna. Budući da je u sadašnjim prilikama vrlo teško očekivati toliko sufinanciranje iz gradskog proračuna, tim više što se u EU pozorno gleda je li u plusu ili u minusu, jedini mogući način vidimo da postojeću zgradu, nakon što bi je dobili u vlasništvu, založimo za kredit ili neki drugi oblik financiranja i tako osiguramo prolaz u sljedeći krug evaluacije projekta', veli Petrović koji napominje da su moguća i druga rješenja, ako ih ima.
