Program državne potpore za sustav poticanja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije vrijedan je 783 milijuna eura, a Hrvatska se obvezala da će ispuniti dvije tisuće MW, no ispunjeno je tek 107,5 MW, kažu u udruženju.

Već sedam godina investitori čekaju donošenje propisa koji bi regulirali razvoj projekata obnovljivih izvora energije, a ni s novim zakonima iz 2021. godine sektor obnovljivaca nije dobio potreban regulativni okvir. Svi rokovi za donošenje podzakonskih akata predviđenih tim zakonima probijeni su, poručuje udruženja OIE HGK.

To udruženje najpotrebnijim smatra donošenje uredbe iz Zakona o tržištu električne energije za što je krajnji zakonski rok bio 19. siječnja prošle godine. Njome bi se jasno definirali uvjeti, način provedbe i sadržaj javnog natječaja za javno prikupljanje ponuda za proizvodna postrojenja. No, ona kasni 384 dana.

Bez te uredbe investitor ne može uopće krenuti u razvoj projekta, upozoravaju iz Udruženja OIE HGK.

Za izgradnju postrojenja za obnovljivu energiju zaprimljeno je 216 zahtjeva od oko sto tvrtki, od čega 147 čeka rješenje, za 36 objavljen je natječaj za energetsku obnovu (EO), a odbijenih je 33, navode. Iz Udruženja ističu da je prema njihovim procjenama ta količina zahtjeva trebala biti obrađena u tri mjeseca. 

Još neki zakonski akti već su trebali stupiti na snagu, kao što su pravila o priključenju na prijenosnu mrežu i pravila o priključenju na distribucijsku mrežu. Ta pravila su izrađena, ali već nekoliko mjeseci čekaju suglasnost Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske energetske regulatorne agencije.

Nije donesena ni odluka o iznosu jedinične naknade za priključenje kao ni uredba o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija. Među zakašnjelim aktima je i iznos jedinične naknade za priključenje na mrežu, iako je rok za donošenje 20. rujna 2022. godine, kažu iz Udruženja OIE HGK.

"Nedonošenjem naknade za priključivanje, investitore se stavlja u jako nepovoljan položaj, te ih se poziva na uplatu jamčevine bez jasnih financijskih okvira realizacije investicije" kažu iz Udruženja OIE HGK.

Iz Udruženja OIE HGK navode da je Hrvatska elektroprivreda u prvih šest mjeseci 2022. godine potrošila 345 milijuna eura više od prethodne godine zbog cijene električne energije koja je bila 255 posto viša.

Lani je Hrvatska iz Mađarske uvezla u osam mjeseci električnu energiju u vrijednosti 592 milijuna eura, što je dovoljna vrijednost za izgradnju novih postrojenja snage 600 MW, kažu u komori.

"Umjesto da uvozi skupu električnu energiju, Hrvatska bi zahvaljujući velikim potencijalima obnovljivih izvora kojima raspolaže, energiju mogla izvoziti te smanjiti svoju ovisnost o fosilnim gorivima", kaže predsjednik Udruženja OIE HGK Ivo Čović.