Hrvatska je najuspješnije među svim članicama EU-a pregovarala o svojem NPOO-u u iznosu od čak 12 posto našeg BDP-a. Međutim sve više se dovodi u pitanje to koliko će od tog novca zaista biti realizirano te hoćemo li još jednom svjedočiti slučaju dobrih pregovora koje nije popratila adekvatna realizacija.

Takav scenarij prilično je izgledan u dijelu NPOO-a koji se odnosi na poglavlje 'Energetska tranzicija za održivo gospodarstvo', čiji budžet u NPOO-u iznosi preko milijardu eura, od kojih je čak 670 milijuna eura trebalo pristići iz EU-a.

'Paradoksalno, postavljeni ciljevi od 1500 MW nisu nimalo ambiciozni jer NPOO u opisnom dijelu spomenutog poglavlja govori da postoji preko 6000 MW realnih iskazanih interesa za investicijama u obnovljive izvore energije. U stvarnosti postoji još veći interes za investiranjem u preko 15.000 novih MW, a radi se o investicijama čija vrijednost premašuje 10 milijardi eura. No i tih 1500 MW, čini se, preambiciozno je za hrvatsku administraciju', požalio se tportalu dobro upućen sugovornik iz energetskog sektora.

Za razvoj projekata obnovljivih izvora energije potrebno je od dvije do pet godina, pa bez trenutnog i apsolutnog postavljanja imperativa na ovu temu niti neambicioznih 1500 MW, tvrdi naš izvor, do 2024. godine neće biti ostvareno.

Kako bi se ostvarile te investicije, potrebno je završiti zakonodavni okvir, provesti donesene zakone i donijeti nekoliko podzakonskih akata. Taj se cilj pokazao neostvariv za Hrvatsku, pa je tako sektor OIE čekao uredbu iz Zakona o obnovljivim izvorima energije preko pet godina prije nego što je isti taj zakon stavljen izvan snage. Dugo očekivana uredba tada je prebačena u Zakon o tržištu električne energije, koji je stupio na snagu 22. listopada 2020. godine, a u kojem je predviđeno da će se spomenuta uredba početi primjenjivati 19. siječnja 2021. godine.

'Prošlo je godinu dana od roka za donošenje uredbe, bez koje je potpuno zaustavljen razvoj svih projekata OIE, a čini se da će sektor OIE prije dočekati Godota nego uredbu koja sve više podsjeća na neku vrstu mitskog bića. Dakle više od sedam godina sektor čeka na donošenje potrebnih propisa', kaže naš sugovornik.

Osim toga, Zakon o tržištu električne energije predvidio je donošenje novih cijena priključenja pojedinih postrojenja te nova pravila o priključenju. Ti rokovi su, tvrdi naš izvor, bez objašnjenja probijeni, ostavljajući investicije bez ikakve zakonodavne sigurnosti i mogućnosti planiranja te bez ikakvih novih rokova u kojima se planira završiti zakonodavni okvir.

'Nakon gotovo sedam godina maratonskog čekanja uredbe investicije i povjerenje u institucije iscrpljeni su gotovo do kraja. Ironija je tim veća jer je 2022. godina obilježena krizama koje su dominantno proizlazile iz sektora energetike. Hrvatska je povrh toga velik uvoznik električne energije te je godišnje uvozi oko 35 posto. Ta se energija po svemu sudeći može proizvesti unutar granica Hrvatske, istovremeno generirajući nova radna mjesta i nižu cijenu te osiguravajući sigurnost opskrbe u kriznim vremenima', kaže naš sugovornik.

Ukazuje na to da je Njemačka u samo jednom mjesecu (rujan prošle godine) instalirala novih 750 MW sunčanih elektrana. Hrvatska ih je pak u posljednjih 10 godina instalirala tek 124 MW i nastavlja uvoziti električnu energiju, propuštajući svakim danom omogućiti realizaciju investicija koje saniraju probleme trenutne inflacije u svom stvarnom uzroku, to je nedostatak proizvodnje električne energije zbog koje su cijene na tržištima potpuno podivljale.

Na upit tportala kada će se napokon donijeti potrebni podzakonski akti i planira li se ubrzati proces izdavanja energetskih odobrenja, iz Ministarstvo gospodarstva odgovorili su da sve ide prema planu.

'Sve aktivnosti vezane uz NPOO, koje obuhvaćaju reforme vezane uz energetski sektor i regulativu, uredno se provode. Dio dokumenata je donesen, a dio je trenutno na mišljenju i usklađivanju s Europskom komisijom, sukladno proceduri. Natječaji za dodjelu energetskih odobrenja raspisuju se prema redoslijedu pribavljanja potrebnih dokaza za njihov raspis vezano uz usklađenost projekata s prostornim planovima', poručili su iz Ministarstva.

Kroz NPOO su osigurana sredstva za razvoj distribucijske i prijenosne mreže tako da će se omogućiti priključak, kažu, i više od 1500 MW novih proizvodnih kapaciteta u zadanom roku.

'Posebno je bitno to da će biti izgrađeno niz elektrana za vlastitu potrošnju u okviru već postojećih građevina za koje nisu potrebna energetska odobrenja. U tom smislu ne postoje zakonodavne prepreke, a provedeni su i provodit će se natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava građanima i gospodarstvu, kako iz NPOO-a, tako i iz strukturnih fondova', ističu iz Ministarstva.

U 2022. godini izdano je 27 energetskih odobrenja ukupne instalirane električne snage 700,911 MW. Sukladno Pravilniku o kriterijima za izdavanje energetskog odobrenja za proizvodna postrojenja, izdano je ukupno 17 energetskih odobrenja, ukupne instalirane električne snage 387,912 MW, a sukladno Zakonu o tržištu električne energije, izdano je 10 energetskih odobrenja za ukupnu instaliranu električnu snagu od 312,999 MW.

Od početka 2023. godine dosad je izdano još šest energetskih odobrenja ukupne instalirane električne snage 125,699 MW, nabrojili su iz Ministarstva gospodarstva.