Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u uvodu je rekao kako se ne piše crno hrvatskom gospodarstvu.

- Ono je u proteklih 5,6 godina od izlaska iz one stagnacije koja je trajala do 2015. godine pokazalo žilavost, rast i napredovalo. Zbog toga vjerujem da će ova godina neovisno o relativno visokoj stopi inflacije koja se očekuje, biti pozitivna. Stopa gosparskog rasta od 3 boda u projekcijama ministarstva financija to i potvrđuje. Ovo je vrlo kompleksna godina s obzirom na cijene energenata i krize s kojom smo suočeni u Europi i cijelom svijetu, rekao je.

Član SDP-a Branko Grčić je rekao kako visoka stopa inflacije dovodi do obezvrjeđivanja dohodaka i novca, kao i početak rasta kamata.

- Takav trend možemo očekivati u narednim mjesecima, dodao je.

Predsjednik HSLS-a Dario Hrebak rekao je da je država već svoje napravila kad se radi o snažnoj poruci od 5 milijardi kuna mjera.

- To je kratkoročna poruka jer ne znamo dokuda će ti dosegnuti. Postoje siguro određene granice inflacije. Imamo problem što se kod nas sve počelo zahuktavati. Građevinski sektor stoji visoko, a tek ulazimo u fazu kad će biti još viši. Očekuju na velika novčana sredstva vezana za obnovu potresom pogođenih područja, ali i Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Neki građevinari imaju jednu ponudu cijena ujutro, a ako se ne prihvati njihova ponuda, postoji mogućnost da već poslijepodne poraste cijena. Tu ulazimo u fazu nestabilnosti. Inflacija raste onoliko koliko se o njoj priča. Hrvatsko gospodarstvo je žilavo, ne bojim se za njega. Najviše se bojim za hrvatske građane slabijeg imovinskog statusa. Tu će država morati pronaći dodatne odgovore, naglasio je.

Članica Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović rekla je kako je prošle godine u lipnju upozoravala na inflaciju te da su joj tad govorili kako plaši građane.

- Već tad se vidjelo kroz rast cijena sirovina i građevinskog materijala da se nešto događa i da ne ide u jednom smjeru. Ova inflacija nije jednoznačna. Činjenica je da ima dovoljno plina i nafte, ali zbog inflacije novac bježi u sirovine gdje na tržištu sirovina svjedočimo povijesno visokim cijenama energenata i žitarica, rekla je.

Naglasila je da će hrvatski standard pasti jer inflacija je taj tihi porez koji će se najviše odraziti na stanovništvo.

- Država je napravila neke stvari, ali mislim da smo malo zakasnili. Naši poduzetnici se moraju posvijestiti da moraju sami poraditi na svojoj energetskoj samodostatnosti. Poremećaji na tržištima u Njemačkoj i Italiji najviše će se odraziti na naše gospodarstvenike, na robni izvoz, rekla je.

Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš rekao je kako je Hrvatska otvorena zemlja europske i svjetske ekonomije i naravno da je najizloženija u ovom trenutku na cijene energenata.

- Cijene energenata prenose se na proizvodne troškove i troškove stanovništva. To je u prvom naletu eksterni utjecaj. Ukoliko hoćemo biti trezveni i efikasni, moramo stvari posložiti. U ovakvim okolnostima nesigurnosti, osnovna stvar nije više da ste konkurentniji, da proizvodite energiju i hranu po najboljim uvjetima koje su na svjetskom tržištu. Morate zaštititi nacionalni prostor tako da proizvodite više hrane i da ste više samodostatni. Kod energije morate učiniti sve da je prvo dobavite, a onda je nakon toga tu uloga države. U vom trenutku punjenje proračuna ne u prvom planu. U prvom planu je održati konkurentnost. Taj isti proizvođač kad prijeđe granicu mora biti konkurentan, naglasio je.

Ćorić se nadovezao kako je ekonomski tim omogućio da prošle godine imamo drugi najveći ekonomski rast u EU.

- Taj tim je omogućio anuliranje ekonomskog pada u 2020. godini i rast preko 2,5 postotna boda. Industrijska politika je u proteklih nekoliko godina u potpunosti usmjerena u jačanju prerađivačke industrije. Hrvatska industrija ne slabi, to je kriva teza. Domaća industrija će izaći jača i konkurentnija, rekao je.

Grčić je rekao kako su iz SDP-a pozdravili vladin paket mjera od 5 milijardi kuna jer ide u korist građana i dijelom poduzetnika. Međutim, to nije dovoljno.

- Sad imamo inflaciju koja će bi bitno veća od one koja je bila prije 2 mjeseca projicirana. Poduzetnicima je struja u godinu dana porasla 2-3 puta, Plin je također poskupio, a mi imamo regija u Hrvatskoj koje uopće ne koriste plin. U Dalmaciji još nema plina. Danas sam pozvao ministra da svakako razmisle o novom paketu mjera i zaštite standarda građana, rekao je.

Hrebak je naglasio kako je u Hrvatskoj struja socijalna kategorija te da se cijene struje nisu mijenjale 10 godina.

- Cijena struje se sigurno više nikad neće vratiti na prijašnju razinu. Ipak, nije sve tako crno kod nas. Mi imamo olakotnu okolnost kroz LNG terminal. To je ministru Ćoriću možda najveće postignuće u njegovom mandatu. Tek sad vidimo važnost tog LNG-a. Imamo stabilnu situaciju što se tiče struje. Zašto HEP ne bismo stavili na tržište, da ga možda putem mirovinskih fondova dokapitaliziramo i taj kapital iskoristimo u sljedećih 10 godina i da podignemo potencijal i dođemo do ove samodostatnosti - upitao je Hrebak.

Za plin Hrebak kaže kako nemamo svoju proizvodnju, ali što se tiče struje, tu postoji veliki potencijal.

- Možda trebamo napraviti novi strateški plan za struju, dodao je.

Vučemilović se nadovezala da kad liberal govori o samodostatnosti, onda znate da je voda došla do grla.

- Osobno nisam za tu varijantu da se HEP stavlja na tržište. Inu smo stavili na tržište pa smo vidjeli kako je završilo.

Smatra kako su solarni paneli budućnost i energetska samodostatnost.