"Treba hitno i bez odgode smanjiti potrošnju prirodnog plina kako bi se sačuvale zalihe i do jeseni 2022. postigao cilj o najvišoj mogućoj popunjenosti skladišta", priopćio je Verband der Industriellen Energie-& Kraftwirtschaft (VIK).

"Zabrinjava što se više od dva mjeseca od početka rata (u Ukrajini) još ne naziru konkretni napori u Njemačkoj da se poveća proizvodnja električne energije iz elektrana koje se ne temelje na prirodnom plinu", istaknuli su u priopćenju.

Najveće europsko gospodarstvo trenutačno podmiruje gotovo trećinu potreba za plinom uvozom iz Rusije. U 2021. Njemačka je uvezla 142 milijarde prostornih metara plina, a elektroenergetski sektor koristio ga je za 15 posto proizvodnje struje.

VIK, koji predstavlja 300 kompanija i 90 posto njemačke industrijske proizvodnje, smatra da u krizi treba privremeno produljiti korištenje termoelektrana na ugljen, ističući ujedno da i dalje planira ostvariti dugoročne ciljeve zaštite klime.

Treba ponovo kritički razmotriti i nuklearnu energiju, prije postupnog gašenja tri preostala reaktora krajem godine, stoji u priopćenju.

Termoelektranama na ugljen koje trenutno imaju status rezerve trebalo bi dopustiti prodaju struje i odgoditi zatvaranje onih koje kao pogonsko gorivo koriste mrki ugljen do 2024., smatraju.

Trećinu plina u Njemačkoj troši izvozno orijentirana industrija, a polovina njemačkih domova koristi taj energent za grijanje. Domaća proizvodnja plina podmiruje tek posto potreba.

Najviše od manjka plina strahuju kompanije u automobilskom, kemijskom i prehrambenom sektoru, te industrija papira, stakla i strojeva, koji ga koriste u proizvodnom procesu.