Tako smatraju vlasnici obiteljskih domova, a pogotovo ih muči Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijelnih usluga, koji je trenutno na javnoj raspravi, piše Jutarnji list.

'U RH je oko 500 takvih obiteljskih domova i oni brinu o oko 10000 osoba starije životne dobi. Ukoliko bi se zakon u najavi i Pravilnik pred vratima primjenili to bi značilo da bi na ulici završila jedna trećina tog broja', tako kažu predstavnice karlovačke udruge StarKA.

Osnavali su je predstavnici obiteljskih domova Karlovačke županije. Iako postoje tek osam dana okupili su čak 35 domova od 40 postojećih i rastu. Njihov prvi korak bili su zahtjevi upućeni na dvije adrese, jedan premijeru Plenkoviću, a drugi i ministru rada Josipu Aladroviću da se nova pravila odgode.

Jutarnjem listu predsjednica Sabina Angelina Latin i njezina zamjenica Tanja Ivka ispričale su drugu, javnosti do sada uglavnom nepoznatu stranu medalje u njihovoj svakodnevici.

'O Zakonu znamo ono što smo imale priliku vidjeti u medijima i po tome je najavljeno da će maksimalni broj korisnika po domu biti 12 umjesto dosadašnjih 20. To konkretno znači da će od 675 ljudi smještenih u 40 obiteljskih domova Karlovačke županije njih točno 225 morati nekamo otići. Koliko će ih morati otići iz domova koji neće moći ispoštovati stavke Pravilnika, koji će propisivati ugradnju vatrodojave, prenamjene zgrade iz stambenih u javne, što bi iziskivalo složenije građevniske zahvate? Nismo protiv, sigurnost mora bit na prvom mjetu, ali koliko će nas to moći napraviti u predviđenih 60 dana, kako ćemo organizirati građevinske radnike među našim korisnicima u jeku pandemije?', pitaju se čelnice StarKE, dodajući da se tu više ne može pričati o dodatnim troškovima, već o ozbiljnim investicijama.

'Ovo nije samo naš problem, ovo je problem našeg čitavog društva. Procjene su da će do 2030. godine kod nas svaki peti stanovnik biti stariji od 80 godina. To je blizu, a mi nemamo kamo s ljudima već sada. Čak se priča o našem ukidanju, a nitko ne priča o benefitima ovakvih domova, o radnim mjestima koje osiguravamo medicinsko osoblju, vadimo krv, a ne naplaćujemo to HZZO-u, vozimo ljude, a nismo sanitet, po 13 sati znam biti s njima na hitnoj, to su sve skriveni troškovi socijale i zdravstva koje smo mi preuzeli na sebe, a to je problem s kojim će se netko jednog dana morati suočiti. Radi se o korisnicima palijativne skrbi, nije im dovoljno jednom dnevno naložiti u peć, treba im previjati rane po nogama, mjeriti tlak, dozirati inzulin, a za njih nema mjesta ni u bolnicama', navode Latin i Ivka. Uz sve to dogodila se pandemija koronavirusa zbog koje "pucaju po šavovima".

'U svakom od naših pravilnika piše da je Stožer dužan osigirati potrebnu zaštitnu opremu, ali mi u obiteljskim domovima ne dobivamo ništa. Ako su naša četiri radnika pozitivna, nema tko raditi. Kako funkcioniramo? Tako da uskačemo jedni drugima', kaže nam Sabina Angelina Latin. Zbog ilegalnih pružatelja usluga smještaja i skrbi starijim osobama svi su na crnoj listi, prema njihovim informacijama neki rade i dalje iako su uhvaćeni u ilegalnaom radu - nemaju kamo s ljudima.

'Da, zvali su i nas sve u Karlovačkoj županiji da pomognemo, ustupimo mjesto, ali mjesta nema nitko.Prije dva mjeseca u Karlovcu smo imali slučaj da je dom imao više korisnika nego je smio, no na kraju je nastavio raditi', kažu Tanja i Sabina Angelina. I na kraju - najveći problem s kojim se sureću je upravo taj nedostatak mjesta.

'Ljudi nas mole, preklinju, primi mi oca, primi mi majku, stavi ga bilo kamo. Mi nemamo kamo s ljudima, a žele nam smanjiti broj korisnika. I pročulo se to među korisnicima. Ljudi su u strahu, pitaju se koga ću izabrati, a koga se riješiti. Nude mi čokoladu i pitaju: Hoćeš li ostaviti mene',- prepričava mučne scene Sabina Angelina.

U Ministarstvu su potvrdili odgodu donošenja zakona, navodeći da se njegovo stupanje na snagu može očekivati krajem sljedeće godine, ali također potvrđuju i da će on donijeti smanjenje maksimalnog broja korisnika u obiteljskim domovima kako bi se "osigurao smještaj korisnika u okruženju sličnom životu u obitelji".

Napominju da će se prijedlog odredbi novog Zakona o socijalnoj skrbi još razmatrati na predstojećem javnom savjetovanju radi konzultacija sa zainteresiranom javnošću. U njihovoj je evidenciji u ovom trenutku registrirano 458 obiteljskih domova s kapacitetom od 10.826 mjesta, od čega je 430 s kapacitetom od 10.202 mjesta registrirano za pružanje usluga starijim osobama, piše Jutarnji list.