Te je podatke u srijedu navela generalna direktorica Svjetske banke za države članice Europske unije Gallina A. Vincelette, ustvrdivši: 'Kad se u potpunosti ostvare, dat će velik poticaj potencijalu rasta zemlje te omogućiti Hrvatskoj da premaši prosječnu razinu dohotka u Europskoj uniji za samo 15 godina. Izvrsnu priliku predstavljaju i digitalizacija i zelena tranzicija, unapređenje obrazovanja te jačanje institucija za ulazak poduzeća na tržište i trgovine uz poticanje tržišnog natjecanja.'

Od posljednje krize 2008. godine – koja je, doduše, u Hrvatsku stigla nešto kasnije, ali je zato duže trajala i oporavak je bio teži – transformirali smo gospodarstvo i, čini se, postali otporniji na krize koje su uslijedile. Potvrdio je to i prošlogodišnji rast BDP-a Hrvatske u drugom kvartalu od 7,7 posto prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), i to uslijed oporavka od pandemijske krize, aktualne energetske krize zbog rata u Ukrajini, rasta inflacije i straha od globalne recesije.

Početak godine obilježio je ulazak u eurozonu i u Schengen, čime je naše gospodarstvo dobilo dodatan zamah, uz privlačenje stranih ulagača, a s time i povećanje konkurentnosti. Jedna mala Hrvatska ekonomski je postala otpornija i od svjetskih gospodarstava, a osim što su rejtinške agencije podigle naš investicijski kreditni rejting, Europska komisija, Hrvatska narodna banka (HNB) i Svjetska banka prognoziraju nam rast BDP-a viši od šest posto za 2022. godinu.

Ekonomski analitičari ističu i važnost tzv. nearshoringa, koncepta koji označava povratak proizvodnje u državu koja je geografski blizu, točnije u zapadnu Europu, za razliku od offshoringa, desetljećima duge prakse premještanja proizvodnje na jeftiniji Daleki istok, poglavito u Indiju i Kinu. To uključuje i zapadni Balkan, od čega koristi, dakako, može imati i Hrvatska.

Prije ulaska u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine, Hrvatska je bila gotovo pa nevidljiva i zaostajala je u svim područjima. No ulaskom u EU postali smo jak i sve više prepoznat 'igrač' koji se približava razvijenim zemljama, odmičući se od onih s niskim i srednjim dohotkom. Danas bilježimo rekordnu nezaposlenost i ne veže nas se više isključivo uz turizam. Pozitivno gospodarsko okruženje, među ostalim, potvrđuje podatak da smo od ulaska u EU više nego udvostručili robni izvoz.

Sve veći optimizam u zemlji, u kojoj češće raspravljamo o problemima nego o pozitivnim promjenama, osjeća se i među našim poduzetnicima, kralježnici hrvatskog gospodarstva. Pritom sve veću ulogu ima ICT industrija i hrvatske tvrtke koja nas stavljaju na svjetsku tehnološku mapu. Naime izvoz ICT usluga povećan je oko tri i pol puta pa je tako ICT sektor postao drugi najveći izvoznik poslije turizma te generira izvoz ukupne vrijednosti od 1,9 posto hrvatskog BDP-a.

Softverska industrija je naš najbrže rastući izvoznik

Udruga CISEx (Hrvatski nezavisni izvoznici softvera) u analizi poslovnih rezultata svojih tvrtki članica za 2021. godinu objavila je da je upravo softverska industrija najbrže rastući izvoznik. Naime CISEx-ova analiza i financijski podaci pokazali su da je 2021. bila rekordna po prihodima, izvozu i broju zaposlenika.

'U 2021. godini u industriju su došle 1,2 milijarde dolara stranih investicija uloženih u razvoj vlastitih proizvoda, u kojoj se povratak investicije mjeri u godinama, a ne u mjesecima, kao što je to bio slučaj dok je industrija bila servisno orijentirana. Također treba uzeti u obzir to da se kao kompenzacija zaposlenicima sve češće uvodi sudjelovanje u programima radničkog dioničarstva. Kad tvrtke poput Infobipa izađu na burzu, tek tada ćemo vidjeti da su kompenzacije zaposlenima bile još veće i približile se onima na Zapadu', pojasnio je nedavno u razgovoru za tportal Davor Runje, predsjednik udruge CISEx.

Istaknuo je da se godinama već odvija transformacija softverske industrije i ona sada ulazi u završnu fazu prelaska iz pretežno servisnog modela u proizvodni, u kojem su troškovi, ali i prihodi po zaposleniku znatno veći. Runje je naglasio da su problemi ove generacije IT tvrtki više vezani uz razvoj ekosustava nego uz globalno kroničan nedostatak stručnih kadrova. Usto je naglasio da je glavni izazov pravni i porezni okvir koji će biti konkurentan u EU te usporiti odlazak mladih, ali i privući strance.

'Prije svega, trebamo uvesti porezne olakšice za investitore jer su se pokazale kao najučinkovitiji mehanizam za razvoj startupa i kreiranje novih jednoroga. S druge strane trebamo smanjiti porezna opterećenja na same plaće i postati konkurentniji unutar EU-a', smatra Runje, nadodavši da su stimulacije za IT industriju pokazale da su te dvije mjere kratkoročno neutralne za državni proračun, ali da u roku od nekoliko godina rezultiraju značajnim razvojem industrije i posljedičnim većim ukupnim poreznim prihodima države.

'IT industrija nastavit će s transformacijom iz servisne u proizvodni poslovni model. Sukladno tome, možemo očekivati rast stranih ulaganja, daljnji razvoj domaće industrije investicijskih fondova specijaliziranih za visoku tehnologiju, sve veći rast plaća i prihoda po zaposlenom. Broj zaposlenih će i dalje rasti, ali po manjim stopama dokle god na državnoj razini ne usporimo iseljavanje mladih i krenemo privlačiti strane stručnjake', zaključio je u razgovoru za tportal.

'Hrvatska je danas otpornija na krize nego ikad prije, ali...'

Ekonomski stručnjak Velimir Šonje kaže da se u iznimnom gospodarskom rastu 2021. i 2022. godine miješa nekoliko učinaka. Jedan od njih je 'smjena generacija', odnosno pojava novih brzorastućih poduzeća koja vode mlađi ljudi u brojnim sektorima, među kojima su najvidljiviji oni u IT sektoru.

No snažan učinak predstavljaju i odgođeni efekti ulaska u Europsku uniju koji su pogodovali izvoznom sektoru, zatim vrlo brz oporavak turizma nakon lockdowna 2020. godine, kao i sve veće korištenje sredstava EU-a.

'Ova konstelacija će još neko vrijeme pogodovati bržem rastu ili manjem padu od prosjeka EU-a, no na dugi rok naši problemi nisu riješeni. Osobito oni koji proizlaze iz preglomaznog, netransparentnog, neefikasnog i demokratski slabo nadziranog državnog sektora.

Ulaskom u Schengen i europodručje zaokružili smo opći politički okvir koji je pogodan za daljnji razvoj, no moramo biti svjesni toga da se bez takozvanih reformi on neće dogoditi, odnosno neće trajati dovoljno dugo sam po sebi. Hrvatska je danas otpornija na krize nego ikada u novijoj povijesti, no to nije dovoljno jamstvo da bi se riješili fundamentalni socioekonomski problemi. A oni se, u konačnici, reflektiraju u gubitku stanovništva, odnosno iseljavanju', ističe Šonje.

Uspješan primjer ekspanzije izvoza i internacionalizacije gospodarstva

Da ulaganje u istraživanje i razvoj doista može postati priča o ekspanziji izvoza i internacionalizaciji gospodarstva, dokazuje osječki trio Ivan Jelušić, Vlatko Matijević i Srđan Kovačević, osnivači Orqe, tvorci najboljih videonaočala za upravljanje dronovima u svijetu i tportalovi kandidati za Vizionara godine u kategoriji tehnologija. U pet godina potvrdili su ovaj zvjezdani status. Svoju viziju pretvorili su u ideju i zakotrljali je 2019., a samo godinu poslije njihove videonaočale razgrabljene su u više od 50 zemalja u nekoliko tisuća komada.

Svojom tehnologijom pozicionirali su se u industriji dronova, robota i autonomnih vozila, jednoj od najbrže rastućih industrija u svijetu. Iskoračili su i u vrlo složenoj vojnoj industriji, a 2022. godine preuzeli su švicarsku tvrtku Immersion RC, što ih čini jakim igračem u industriji FPV dronova, odnosno kontroliranja leta drona iz prvog lica.

Ponose se time što je cijeli njihov proizvod 'Made in Croatia'. 'Ta je činjenica jedinstvena prednost u odnosu na našu konkurenciju – naime sva konkurencija koju imamo u području videonaočala i ključnih komponenti za upravljanje dronovima dolazi iz Kine, a mi smo jedina nekineska tvrtka s takvim proizvodima', istaknuo je Jelušić. Proizvodnja im se odvija u Osijeku, a imaju i manji ured u Zagrebu, predstavništvo u Estoniji i SAD-u te holding kompaniju u Irskoj.

Početkom 2021. s estonskim partnerima osnovali su startup koji razvija napredna rješenja u području 'situacijske svijesti za oklopna vozila'. U toj su specifičnoj niši debitirali sustavom Vegvisir, namijenjenom oklopnim vozilima, čijoj posadi omogućuju vidljivost bojišnice bez izlaska posade iz vozila kako bi se provjerilo okruženje.

To je prvi sustav namijenjen oklopnim vozilima koji je za vizualizaciju koristio FPV videonaočale. Riječ je o inovativnim sustavima kamera, senzora i algoritama koji sintetiziraju slike s kamere. Pomoću videonaočala koje se stave na glavu, odnosno kacigu, članovi posade imaju pregled nad mješovitom stvarnosti okruženja, a uz to mogu prepoznati objekte udaljene i do deset kilometara. Oružane snage diljem svijeta njihovi su ciljani krajnji korisnici. U studenom prošle godine otkrili su za tportal da će u narednom razdoblju predstaviti i svoj prvi dron, na čijem razvoju rade.