Američki predsjednik Donald Trump polako realizira svoje obećanje o podizanju carina na uvoznu robu u SAD. Nakon što je ipak prolongirao podizanje carina na uvoz na 25 posto za robu iz Kanade i Meksika, prvi čovjek Amerike ipak je uveo carine od 10 posto na uvoz iz Kine, ali i carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminija iz cijelog svijeta.

Ranije je prijetio sličnim carinama i Europskoj uniji, što bi izazvalo kaos na tržištu. Zbog toga se na burzama već tjednima trguje vrlo oprezno, iako primjerice cijene zlata i aluminija rastu. Koji će biti daljnji Trumpovi potezi oko carina teško je reći, no cilj mu je, kako je sam u više navrata poručio, ojačati i zaštititi domaću proizvodnju.

Čak i kad bi Trump uveo carine od 25 posto na sav uvoz iz susjednih zemalja, EU, Kine, BRICS-a i ostalih, Amerika ne bi bila prva po visini tih nameta. Naime, brojne zemlje već odavno imaju visoke carine na uvoz. Riječ je o uglavnom egzotičnim, otočnim i siromašnim zemljama, koje na taj način podižu državne prihode.

Siromašni lupaju carine

Podaci Svjetske banke pokazuju kako su najviše prosječne carine na uvezenu robu 2022. godine imali Bermudski otoci. Carine su tamo iznosile 29,5 posto. Slijede Solomonski i Kajmanski otoci s 20,7, odnosno 20,4 posto. Visoke su carine imali i Republika Kongo i Ekvatorijalna Gvineja (18,2 posto), Kamerun i Belize (18,1 posto), Džibuti (17,6 posto), Čad (16,8 posto) i Gabon (16,6 posto).

Da je u SAD-u 2022. godine predsjednik bio Trump, vjerojatno bi se našli na drugom mjestu ove tablice. No, za vrijeme Joea Bidena, zahvaljujući velikom broju ugovora o slobodnoj trgovini (naročito s Kanadom i Meksikom) te carinskih olakšica, prosječne su carine iznosile svega - 1,5 posto. Na ključne robe carina ili nije bilo ili su iznosile 10 posto.

Što se tiče Trumpovih 'meta'; Kine, Kanade i Meksika, njihove su carine na uvoz bile znatno drugačije. Kina, koja je odgovorila carinama od 15 posto na ugljen i ukapljeni prirodni plin te 10 posto na sirovu naftu, poljoprivredne strojeve i automobile velike zapremine, u 2022. godini je imala prosječne carine na uvoz od 3,1 posto. Kanada, čiji su građani počeli bojkotirati američke proizvode, mahom stoga jer ne podliježu carinama, mogla se pohvaliti prosječnom carinskom stopom na uvoz od 1,4 posto, a Meksiko od 4,8 posto.

Niske carine u Europi

Prema podacima Svjetske banke, u 2022. godini većina zemalja članica Europske unije imala je prosječne carine na uvoz od 1,3 posto, što je mahom definirano trgovinskim ugovorima koji se potpisuju na razini Unije. Među njima se nalazila i Hrvatska. Uz prilično kolebljivu, ali mahom stagnirajuću proizvodnju, zanimljivo je da Hrvatska bilježi i rastući vanjskotrgovinski deficit.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupan izvoz Republike Hrvatske od siječnja do prosinca prošle godine iznosio je 23,9 milijardi eura, dok je uvoz iznosio 41,8 milijardi eura. Tako je vanjskotrgovinski deficit iznosio je 17,8 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom 57,3 posto. U usporedbi s podacima od siječnja do studenog, Hrvatska je u samo mjesec dana podigla svoj vanjskotrgovinski deficit za 1,1 milijardu eura, iako je povećala izvoz, nadoknadivši time razliku u uvezenoj robi za 0,6 posto.

Gledajući zemlje u okruženju, Italija, Mađarska i Slovenija su 2022. godine također imale prosječnu stopu carina na uvoz od 1,3 posto. Istodobno, Srbija je bilježila prosječnu stopu carina na uvoz od 1,7 posto, Crna Gora od 2,9 posto, Albanija od 3,2 posto, BiH od četiri posto, a Sjeverna Makedonija od 5,2 posto.