U zapadnoj Srbiji, nedaleko od gradića Loznice, najveće je poznato nalazište litija - zovu ga i 'bijelim zlatom' - na Starom kontinentu. Procjenjuje se da rezerve sadrže oko 200 milijuna tona rude. Godišnja proizvodnja iznosila bi oko 55.000 tona, što bi moglo pokriti čak 90 posto trenutnih potreba Europe za litijem. Zbog toga ne čudi što je Bruxelles iznimno zainteresiran za to da Beograd što prije krene s vađenjem rude
Vlada Srbije je 2022. donijela odluku o zaustavljanju projekta Jadar, kojim se predviđa eksploatacija litija. Razlog su bili masovni prosvjedi ekoloških udruga i mještana Loznice. Oni strahuju da će vađenje 'bijelog zlata' zagaditi rijeku Jadar, uništiti poljoprivredno zemljište i raseliti stanovništvo.
Međutim početkom srpnja ustavni sud je poništio odluku vlade, navodeći da ona 'nije u skladu s ustavom ili zakonom'.
Projekt je ponovo oživio, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da bi Srbija mogla početi vaditi litij već 2028., poslije novih jamstava kompanije Rio Tinto da će učiniti sve za očuvanje okoliša.
vezane vijesti
Kompanija Rio Tinto
Rio Tinto je jedna od najvećih svjetskih rudarskih i metalurških kompanija sa sjedištima u Londonu i Melbourneu. Osnovana je 1873. godine, kada su britanski i europski investitori kupili rudnik Rio Tinto u Španjolskoj.
Danas ova kompanija posluje u više od 35 zemalja te se bavi istraživanjem, vađenjem i preradom raznih minerala i metala, uključujući aluminij, bakar, dijamante, zlato, industrijske minerale (borati, titanijev dioksid, sol), željezo, litij i uran.
Prema dostupnim podacima, institucionalni investitori drže oko 58 posto dionica Rio Tinta. To uključuje brojne velike financijske institucije, investicijske fondove i mirovinske fondove. Očekuje se da će ove godine kompanija imati gotovo 55 milijardi dolara prihoda.
Iznenadni posjet njemačkog kancelara Srbiji
U nalazište litija u Srbiji Rio Tinto planira uložiti 2,4 milijarde dolara. Za kompaniju je to trenutno jedan od najvećih projekata, uz rudnik bakra i zlata u Mongoliji te nalazišta željezne rude u Gvineji (planiraju uložiti 6,2 milijarde dolara u razvoj rudnika, luke i željezničke infrastrukture).
Čim je projekt Jadar odblokiran, u Srbiju je prošli četvrtak žurno doletio njemački kancelar Olaf Sholz, praćen potpredsjednikom Europske komisije za energetiku Marošem Šefčovičem.
Sudjelovali su na Samitu o kritičnim sirovinama, u sklopu kojeg su sa srpskom vladom potpisali niz sporazuma s ciljem osiguranja ekskluzivnog pristupa EU-a i europskih proizvođača automobila srpskom litiju.
Zašto EU želi srpski litij?
Bruxelles želi smanjiti ovisnost o litiju iz Kine i diversificirati opskrbu njime. Litij je ključan za nekoliko industrija i tehnologija zbog svojih jedinstvenih kemijskih i fizikalnih svojstava.
Litij-ionske baterije su dominantna tehnologija za napajanje električnih vozila zbog visoke energetske gustoće, dugog vijeka trajanja i relativno male težine. Također se koriste za pohranu energije iz obnovljivih izvora kao što su solarne elektrane i vjetroelektrane.
Koriste se u prijenosnim elektroničkim uređajima kao što su pametni telefoni, prijenosna računala, tableti i kamere, zatim u raznim aplikacijama u zrakoplovstvu i obrani, uključujući napajanje satelita i drugih zrakoplovnih sustava, te u medicinskim uređajima kao što su srčani elektrostimulatori pacemakeri i defibrilatori.
Koliko je opasno vađenje litija za okoliš i ljude?
U selima u dolini rijeke Jadar u zapadnoj Srbiji živi oko 18.000 ljudi. Mještani su se organizirali u udruženje 'Ne damo Jadar' kako bi pokušali zaustaviti otvaranje rudnika. Jer ako budu morali napustiti svoja imanja, kažu, neće izgubiti samo dom, već i osnovni izvor prihoda, a rudnik će uništiti i okoliš.
'Europi automobili, Kinezima baterije, a nama Srbima deponij i bolesti i rak i tko zna kakva čuda. Bolje da se kopa u Srbiji nego u Njemačkoj ili Francuskoj', revoltirano je rekao za Deutsche Welle član udruženja Dragan Karajčić.
Rio Tinto već je otkupio 161 hektar zemlje od 854 hektara, koliko planiraju. A iz doline je raseljeno nešto više od 50 kućanstava.
Proces vađenja litija zahtijeva velike količine vode. Uz to, postoji rizik od zagađenja podzemnih voda kemikalijama koje se koriste u procesu ekstrakcije, kao što su sumporna kiselina i drugi toksični spojevi. Vađenje generira i velike količine otpada koje je nužno pravilno zbrinuti.
Rio Tinto uništio svete špilje Aboridžina
Rio Tinto je često bio u središtu kontroverzi, uključujući optužbe za kršenje ljudskih prava, okolišnih propisa i radničkih prava. Jedan od najozloglašenijih incidenata bilo mu je uništavanje svetih aboridžinskih špilja u Juukanu u Australiji 2020. godine, što je dovelo do globalne osude i ostavki visokih dužnosnika kompanije.
Iz nje se kunu da će projekt Jadar voditi u skladu s najvišim ekološkim standardima te da neće biti štetnih kemikalija koje bi mogle kontaminirati zrak, vodu ili tlo.
Što projekt Jadar donosi Srbiji?
Bez obzira na sve kontroverze i otpore stanovništva, može se očekivati da će službeni Beograd nakon potpisivanja sporazuma s EU-om učiniti sve da projekt Jadar zaživi.
Time će Srbija postati ključni igrač u opskrbi Europe litijem, što će ojačati njezinu političku poziciju, ali i ekonomske veze s EU-om.
Ništa manje nisu važni ni gospodarski efekti. Očekuje se da će projekt privući investicije od nekoliko milijardi dolara i stvoriti stotine novih radnih mjesta. Povećanje BDP-a i prihoda od poreza također bi mogli biti značajni, čime bi se unaprijedila ekonomska stabilnost i razvoj zemlje.
