Porazan je to podatak za zemlju koja se približava Europskoj uniji gdje je cilj postići isplatu mirovine u iznosu od 70 posto prosječne plaće u državi. Jedan je građanin nedavno izračunao da će mu država kroz mirovinu uplatiti oko 420.000 kuna manje nego je uplatio u mirovinski sustav. Zašto je to tako?

Prema dostupnim podacima Ministarstva financija od 2003. do kraja svibnja 2012. prosječno svake godine državi za isplatu mirovina nedostaje oko 10 milijardi kuna koje mora naći, pa se u deset godina nakupilo oko 100 milijardi kuna manjka u prvom mirovinskom stupu. I ove je godine ista situacija. Od doprinosa u prvi mirovinski stup skupilo se oko 12,5 milijardi kuna do kraja kolovoza, a već se za mirovine moralo odvojiti gotovo 19 milijardi kuna, što znači minus od 6,5 milijardi kuna. A može biti i gore!

Od zaposlenih je 23 posto starije od 50 godina, što znači da će 350 tisuća ljudi u idućim godinama polagano odlaziti u mirovinu.
HZMO redovito objavljuje strukturu umirovljenih iz koje se jasno vidi da je u sustavu polovica ljudi koji su radom zaslužili svoju mirovinu te ogroman broj građana koji su radili znatno kraće od očekivanja ili su po posebnim uvjetima stekli pravo na umirovljenje.

Naime, 635 tisuća umirovljenika je u kategoriji 'starosne' mirovine, a to prema zakonu znači da su imali više od 65 godina i minimalno 15 godina radnog staža, dok je ostalih 491 tisuću umirovljenika koji primaju mirovinu po redovnim uvjetima ili u invalidskoj mirovini ili koristi obiteljsku mirovinu.

Te su mirovine uglavnom male, ali velik broj njihovih korisnika opterećuje sustav. Samo 500 kuna mirovine ili čak i manje ima 88 tisuća ljudi, a veću mirovinu od 8000 kuna mjesečno ima samo 1308 ljudi u Hrvatskoj. Najveći broj umirovljenika prima mirovinu od 2000 do 3000 kuna, njih čak 309 tisuća.

Tu je i skupina od skoro 12 tisuća ljudi koji su imali beneficirani radni staž jer su radili u vojsci ili policiji ili u tajnim službama te u zatvorima. Ni oni za razliku od uvriježenog mišljenja nemaju velike penzije. Uglavnom je to od 2000 do 4000 kuna, a samo ih 75 prima mirovinu veću od 8000 kuna. Veliku skupinu čine i branitelji iz Domovinskog rata i njihova djeca i udovice. Takvih je mirovina oko 70,5 tisuća i u prosjeku iznose 5288 kuna. Samo jedan branitelj ima mirovinu manju od 500 kuna, točnije 404,6 kuna.

Struktura umirovljenika pokazuje da je tek manji dio ljudi odradio radni staž i otišao u mirovinu, a kad se zna da 1,2 milijuna umirovljenih građana financira samo 1,5 milijuna ljudi koji uplaćuju novac u obvezno mirovinsko osiguranje jasno je zašto su mirovine male. Omjer osiguranika i korisnika mirovina od 1:1,25 je neodrživ, što dobro pokazuje i stanje proračuna.

Kako je broj nezaposlenih premašio 300.000, a među njima je skoro polovica mladih ljudi, zaista ostaje neizvjesno hoće li ta generacija uopće imati odakle dobivati mirovinu.