S tek pola milijuna stanovnika više od Hrvatske Irska je lani ostvarila bruto domaći proizvod (BDP) veći od 250 milijardi eura. Hrvatska? Ni 50 milijardi. Štoviše, BDP nam je iznosio tek 44 milijarde eura, pokazuju podaci Eurostata. Ove brojke samo su najgrublja ilustracija toga zašto je država na krajnjem sjeverozapadu Europe toliko privlačna za imigrante iz mnogih zemalja, pa tako i iz Hrvatske. Posla i prilika za zapošljavanje, čini se, ima sasvim dovoljno.

Hrvatska i Irska nisu slične samo po broju stanovnika. Irska je površinom tek za oko četvrtinu veća od Hrvatske, obje države obiluju prirodnim ljepotama, ali ih obilježava i nedostatak rudnih i sličnih bogatstava. Također, za obje je države karakteristična i emigrantska kultura kao posljedica siromaštva i loših ekonomskih prilika u domovini. No za razliku od Irske iz koje čak i u današnjim prilikama iseljavaju mnogi, Hrvatska je vrlo daleko od toga da se u nju požele doseliti tisuće mladih u potrazi za dobrim zaposlenjem.

Ova razlika proizlazi iz ekonomije. Sadašnja popularnost Irske nije iznimka. Država je krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, kad je bila poznatija i kao keltski tigar, ostvarivala godišnji rast od desetak posto, a snažan ekonomski rast nastavio se i godinama kasnije. Problemi koji su uslijedili kao posljedica svjetske financijske i ekonomske krize od 2008., posljednjih godina su, čini se, konačno prevladani i irski BDP po stanovniku je u 2015. bio 45 posto viši od prosjeka Europske unije

Tako visoki prosjek velikim je dijelom rezultat poslovanja irskih kompanija zbog čega smo odlučili pogledati koje su to najveće kompanije koje ondje posluju i kako u usporedbi s njima stoje hrvatski poduzetnici. U ovoj usporedbi najviše smo se vodili listom najvećih 1.000 kompanija koju je sastavio irski dnevni list The Irish Times, a koja pokazuje da se među najvažnijim kompanijama u Irskoj nalaze i neke za koje vjerojatno nikada niste čuli.

Već na samom vrhu nalazi se konglomerat CRH. Skraćenica je to od Cement Roadstone Holdings, imena koje je nastalo kad su se 1970. spojile kompanije Cement Ltd. i Roadstone Ltd. Kako se može naslutiti, tvrtka se bavi proizvodnjom građevinskih materijala i lani je imala prihode od čak 23,6 milijardi eura. Diljem svijeta kompanija ima gotovo 90.000 zaposlenih i smatra se najvećom irskom kompanijom. Iako još od kraja sedamdesetih prisutna i na američkom tržištu, kompanija je svoj svjetski rast posebno pospješila mnogim preuzimanjima u posljednjih petnaestak godina diljem Europe i svijeta. Od istočnoeuropskih tržišta posluje u Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Ukrajini, a posebno jaku poziciju ima u Poljskoj.

Na drugom mjestu po prihodima među kompanijama u Irskoj nalazi se poznata softverska tvrtka Microsoft. S dvije tisuće zaposlenih Microsoft je lani imao prihode od čak 19,3 milijarde eura. Ova informatička tvrtka samo je prva u dugačkom nizu sličnih kompanija koje su bitne za irski ekonomski uspjeh. Riječ je o desecima velikih svjetskih, uglavnom visokotehnoloških, kompanija koje su zbog vrlo povoljne, primarno porezne, regulative, u protekla dva i pol desetljeća svoja sjedišta za poslovanje u Europi i susjednim regijama (Sjeverna Afrika, Bliski istok), smjestile upravo u Irskoj. Tako kroz irske podružnice tih kompanija prolaze prihodi ostvareni na puno širem tržištu, i oni nerijetko bitno odudaraju od broja zaposlenih ljudi koje ta tvrtka ima u Irskoj.

Možda najbolji primjer za to je i treća kompanija na listi najvećih po prihodima Eaton Corp. Ova tvrtka u Irskoj zapošljava tek stotinjak ljudi, no bilježi prihode od čak 18,3 milijarde eura. U stvarnosti riječ je o globalnoj korporaciji sa stotinjak tisuća zaposlenih, osnovanoj u SAD-u prije više od stotinu godina, koja se bavi energetskim sustavima za industrijske pogone.

Na četvrtom mjestu spomenute liste poznati je Google. Poput Microsofta, internetski div sjedište za poslovanje u Europi smjestio je u Dublinu gdje zapošljava oko 6.000 ljudi, a lani je imao prihode od 18,3 milijarde eura

Na petom mjestu liste irskih kompanija s najvećim prihodima ponovo se nalazi jedna relativna nepoznanica. Medtronic je lani imao prihode od 17,8 milijardi eura. Kompanija je, kao i već spomenuti Eaton, osnovana u SAD-u, ali je svoje sjedište prebacila u Irsku gdje zapošljava oko 4.000 ljudi. Diljem svijeta dodatnih osamdesetak tisuća radnika se bavi proizvodnjom medicinskih uređaja.

Listu do desetog mjesta dopunjavaju još i DCC (13,5 milijardi eura prihoda u 2015.), izvorno irska tvrtka koja je tijekom osamdesetih prerasla u investicijski holding koji se bavi upravljanjem kompanijama u nizu sektora, a nakon nje slijedi Allergan. Taj bi proizvođač lijekova s lanjskih 13,4 milijarde eura prihoda i tridesetak tisuća zaposlenih Hrvatima mogao biti poznat najviše kao kompanija unutar koje je nestao Actavis, svojevremeni islandski pretendent za vlasništvo Plive.

Na osmom mjestu po prihodima nalazi se Ingersoll-Rand, još jedna globalna kompanija koja u Irskoj ima tek sjedište s 250 zaposlenih dok diljem svijeta pedesetak tisuća zaposlenih u proizvodnji alata i industrijskih rješenja generira 12,2 milijarde eura prihoda, a nakon nje slijede Dell Ireland i Apple Ireland. Baš kao Microsoft i Google, američke informatičke kompanije sjedište europskog poslovanja imaju u Irskoj gdje Dell drži 2,5 tisuće, a Apple oko pet tisuća zaposlenih. Prihodi Della su lani iznosili 11,2 milijarde eura, a Applea 8,9 milijardi.

Kako se sa svime time mogu usporediti hrvatske kompanije? Najveći domaći konglomerat, Agrokor u vlasništvu Ivice Todorića, hvali se s ukupnim prihodima od 6,5 milijardi eura generiranih kroz desetke kompanija u nekoliko država s par desetaka tisuća zaposlenih. Na irskoj listi to bi prihodima odgovaralo 15. mjestu na kojem se nalazi najveći svjetski niskotarifni avioprijevoznik Ryanair. Poznat, između ostalog i po ekscentričnom šefu Michaelu O'Learyju koji je i najzaslužniji za etabliranje jeftinog avioprijevoza, Ryanair zapošljava desetak tisuća ljudi, a lani je imao prihode, baš kao i Agrokor, od 6,5 milijardi eura.

Na drugom mjestu po visini prihoda među hrvatskim kompanijama nalazi se INA grupa koja je lani ostvarila 18,9 milijardi kuna, odnosno oko 2,5 milijarde eura prihoda. Sa svojih nešto više od 11 tisuća zaposlenih INA bi u Irskoj po prihodima zasjela oko četrdesetog mjesta.

Nakon INA-e, na trećem mjestu u Hrvatskoj nalazi se još jedna energetska kompanija, HEP grupa. Lani je ta grupa s dvanaestak tisuća zaposlenih imala prihode od 14,6 milijardi kuna, dakle nešto manje od dvije milijarde eura, što bi je u Irskoj smjestilo nekoliko pozicija iza INA-e. Nakon Agrokora, INA-e i HEP-a slijedi Hrvatski telekom koji je lani imao prihod od prodaje od 6,9 milijardi kuna, odnosno oko 920 milijuna eura.

Ova gruba usporedba dijelom možda i nije pravedna prema hrvatskim kompanijama jer u Irskoj, kako smo objasnili, posluje mnogo kompanija koje tamo samo imaju sjedište i zapošljavaju tek mali dio svoje ukupne globalne radne snage. No iz nje se svejedno vrlo dobro može vidjeti odnos dviju ekonomija koje, u osnovi, imaju gotovo identično domaće tržište, vrlo slične prilike, ali krajnje različite konačne rezultate – na štetu Hrvatske, nažalost. Iako je iluzorno očekivati da bi Hrvatska u bilo kojem srednjoročnom scenariju, barem s ovakvom politikom, mogla dosegnuti irsku razinu BDP-a, prikaz najvećih irskih kompanija daje barem dio objašnjenja zašto nezaposleni u Hrvatskoj - traže posao u Irskoj.